Dr Snežana Grubač, pedijatar-neonatolog
Opšta bolnica, Nikšić
Komplementarna ishrana se uvodi u periodu brzog rasta i razvoja odojčeta, i važan je segment u prelazu mliječne ishrane prema ishrani odraslih. Ovaj period karakteriše susretanje odojčeta sa novim ukusima, različitom konzistencijom obroka i sticanje vještina žvakanja i gutanja hrane.
PREMA PREPORUKAMA Svjetske zdravstvene organizacije i Američkog udruženja pedijatara, sa mješovitom ishranom započinje se sa navršenih 6 mjeseci. S druge strane, Sjevernoameričko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu i Evropska akademija za alergije i kliničku imunologiju, predlažu započinjanje od punih 4 do punih 6 mjeseci.
Odluku treba donijeti individualno zavisno od energetskih potreba odojčeta, njegove neurološke zrelosti zainteresovanosti za hranu. Uvodi se faktor korekcije 13, tako novorođenče rođeno u 36 nedjelji ili 4 nedjelje ranije, započeće mješovitu ishranu u 17 nedejlji, a ono rođeno u 23 nedjelji (17 nedjelja prije termina) započeće u 30 nedjelji ili sa punih 7 mjeseci.
Strategija uvođenja mješovite ishrane
Sklonost ka unošenju zdravih namirnica može se steći ponavljanim predstavljanjem različitih vrsta povrća u ranim fazama uvođenja mješovite ishrane – taj efekat se može odraziti do uzrasta od 6 godina. Savjetuje se uporno predstavljanje novih namirnica 8-10, čak i 15 puta dok dijete ne prihvati njihov ukus. Nove preporuke ohrabruju izbor povrća sa gorkim ukusom (brokoli, karfiol, spanać, blitva, kelj) kao prvi izbor, u skladu sa shvatanjem da odojčad imaju urođenu sklonost za slatke i slane ukuse. Samim tim nikada neće biti kasno za predstavljanje slatkih ukusa (krompir, šargarepa, bundeva, tikvice) . Ovom može pomoći raznovrsna ishrana majke tokom trudnoće i dojenja.
U prvim nedjeljama nude se manje količine obroka, potom se teži stvaranju punog obroka u vidu kaše koji sadrži povrće, krompir i meso (najmanje alergogene su ćuretina i jagnjetina, pa imaju prednost nad piletinim i junetinom) kao bogat izvor visokovrijednih proteina, gvožđa i cinka. Narednog mjeseca se uvode žitarice sa mlijekom i voćni obrok sa žitaricama. Hljeb meke konzistencije se može ponuditi u uzrastu od 10 mjeseci. Mahunarke (boranija, grašak, pasulj) dobar su izvor esencijalnih aminokisjelina i uvode se u uzrastu od 8 mjeseci. Voće (jabuka, kruška breskva, kajsija, šljiva) uvodi se u ishranu termički obrađeno kuvanjem ili pečenjem. Banana, dinja, trešnja, smokva, ananas – svakako se neće uvesti kao prvo voće. Citrusno voće je neopravdano bilo odlagano za uzrast preko godinu dana (važno za apsorpciju gvožđa). Jagode, bobičasto voće, i kivi neopravdano su povezivani sa alergijskim reakcijama, tako da se mogu dati u prvoj godini. Važno je obratiti pažnju na pranje voća. Voćne sokove treba izbjegavati u prvoj godini, a maksimalna doza je 120 ml. Prve žitarice koje se uvode su pirinač i kukuruz. Najnovije preporuke savjetuju uvođenje namirnica koje sadrže gluten između punih 4 i punih 12 mjeseci. Izbjegava se unošenje većih količina ovih namirnica prvih nedjelja od započinjanja.
Preporuke za uvođenje alegijskih namirnica
Izbjegavanje unošenja alergijskih namirnica tokom trudnoće i dojenja ne smanjuje rizik od alergijskih bilesti kod odojčadi, dok redovan unos ribe (2 puta nedjeljno tokom trudnoće i dojenja) smanjuje. Ekskluzivno dojenje ima protektivni efekat u nastajanju atopijskog dermatitisa odojčadi. Primjena mliječne formule sa ekstenzivnin hidrolizatom kazeina i formule sa parcijalnim hidrolizatom surutke takođe smanjuju rizik za razvoj atopijskog dermatitisa i preporučuju se kod odojčadi u riziku koja nisu na prirodnoj ishrani.
Novina je preporuka za uvođenje cijelog jajeta još u toku prve godine života, s tim što se mora obratiti pažnja na način spremanja i adekvatnu termičku obradu (kuvano najmanje 8 min.).
Riba pripremljena kuvanjem može se uvesti od 7. mjeseca. Na početku se savjetuje uvođenje bijele ribe (oslić, orada, brancin, pastrmka) – lakše se vari a nema jak ukus i miris, a potom plave ribe (skuša, haringa, losos, tuna).
Vodu treba ponuditi kada se dostigne unos 3 nemliječna obroka dnevno, tokom febrilnosti , povraćanja, proliva i visoke ambijentalne temperature.
Trajanje i količina obroka
U piočetku obrok treba da traje 10-15 minuta, kasnije 20-30 minuta. Preporučena dnevna količina povrća i voća prva 2 mjeseca po uvođenju je 2-4 supene kašike, potom 4-6. Za žitarice prva 2 mjeseca 4 supene kašike potom 5-8. Količina mesa, ribe i leguminoza prva 2 mjeseca 1-2 supene kašike, potom 2-3. Konzistencija obroka se postepeno mijenja od kaše i pirea do sitno isjeckanih i krupnijih komadića.
Praćenje rasta i razvoja odojčeta
Preporučuje se grafikonima. Očekivani prirast u prosječni u TM zdravog terminskog odojčeta je 200 gr nedjeljno prva 3 mjeseca, 130 gr nedjeljno naredna 3 mjeseca, 85 gr nedjeljno u trećem trinestru i 75 gr nedjeljno posljednja 3 mjeseca. Očekivani porast u tjelesnoj dužini je 25 cm tokom prve godine života.
Zaključak: Prva godina je ključni period u sticanju zdravih navika u ishrani.
Dodajte komentar