Nove preporuke za ishranu odojčeta

0
231

Dr Snežana Grubač, pedijatar-neonatolog

Opšta bolnica, Nikšić

 

Komplementarna ishrana se uvodi u periodu brzog rasta i razvoja odojčeta, i važan je segment u prelazu mliječne ishrane prema ishrani odraslih. Ovaj period karakteriše susretanje odojčeta sa novim ukusima, različitom konzistencijom obroka i sticanje vještina žvakanja i gutanja hrane.

PREMA PREPORUKAMA Svjetske zdravstvene organizacije i Američkog udruženja pedijatara, sa mješovitom ishranom započinje se sa navršenih 6 mjeseci. S druge strane, Sjevernoameričko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju,  hepatologiju i ishranu  i Evropska akademija za alergije i  kliničku  imunologiju,  predlažu započinjanje od punih 4 do punih 6 mjeseci.

Odluku treba donijeti individualno zavisno od energetskih  potreba odojčeta, njegove neurološke zrelosti  zainteresovanosti za hranu. Uvodi se faktor korekcije 13, tako novorođenče rođeno u 36 nedjelji ili 4 nedjelje ranije, započeće mješovitu ishranu  u 17 nedejlji, a ono rođeno u 23 nedjelji  (17 nedjelja prije termina) započeće  u 30 nedjelji ili sa punih 7 mjeseci.

Strategija uvođenja mješovite ishrane

Sklonost ka unošenju zdravih namirnica može se steći ponavljanim predstavljanjem različitih  vrsta povrća u ranim fazama uvođenja mješovite ishrane – taj efekat se može odraziti do uzrasta od  6 godina. Savjetuje se uporno predstavljanje novih namirnica 8-10, čak i 15 puta dok dijete ne prihvati njihov ukus. Nove preporuke ohrabruju izbor povrća sa gorkim ukusom (brokoli, karfiol, spanać,  blitva, kelj)  kao prvi izbor, u skladu sa shvatanjem da odojčad imaju urođenu sklonost za slatke i slane ukuse. Samim tim nikada neće biti kasno za predstavljanje slatkih ukusa  (krompir, šargarepa, bundeva, tikvice) . Ovom može pomoći raznovrsna ishrana majke tokom trudnoće i dojenja.

U prvim nedjeljama nude se manje količine obroka, potom se teži stvaranju punog obroka u vidu kaše koji sadrži  povrće, krompir i meso (najmanje alergogene su ćuretina i jagnjetina, pa imaju prednost nad piletinim i junetinom) kao bogat izvor visokovrijednih proteina,  gvožđa i cinka. Narednog mjeseca se uvode žitarice sa mlijekom i voćni obrok sa žitaricama. Hljeb meke konzistencije se može ponuditi u uzrastu od 10 mjeseci. Mahunarke (boranija, grašak, pasulj) dobar su izvor esencijalnih  aminokisjelina i uvode se u uzrastu od  8 mjeseci. Voće (jabuka, kruška breskva, kajsija, šljiva) uvodi se u ishranu termički obrađeno kuvanjem ili pečenjem. Banana, dinja, trešnja, smokva,  ananas – svakako se neće uvesti kao prvo voće. Citrusno voće je neopravdano bilo odlagano za uzrast preko godinu dana (važno za apsorpciju gvožđa). Jagode, bobičasto voće, i kivi neopravdano su povezivani sa  alergijskim  reakcijama, tako da se mogu dati u prvoj godini. Važno je obratiti pažnju na pranje voća. Voćne sokove treba izbjegavati u prvoj godini, a maksimalna doza je 120 ml. Prve žitarice koje se uvode su pirinač i kukuruz. Najnovije preporuke savjetuju uvođenje namirnica koje sadrže gluten između punih 4 i  punih 12 mjeseci. Izbjegava se unošenje  većih količina ovih namirnica prvih nedjelja od započinjanja.

Preporuke za uvođenje alegijskih namirnica

Izbjegavanje unošenja alergijskih namirnica tokom trudnoće i dojenja ne smanjuje rizik od alergijskih bilesti kod odojčadi, dok redovan unos ribe (2 puta nedjeljno  tokom trudnoće i dojenja) smanjuje. Ekskluzivno dojenje ima protektivni efekat u nastajanju atopijskog dermatitisa odojčadi. Primjena mliječne formule sa ekstenzivnin hidrolizatom kazeina  i formule sa parcijalnim hidrolizatom surutke  takođe  smanjuju rizik  za razvoj atopijskog dermatitisa i preporučuju se kod odojčadi  u riziku  koja nisu na prirodnoj ishrani.

Novina je  preporuka za uvođenje cijelog  jajeta  još u toku prve godine života, s tim što se mora obratiti pažnja na način spremanja  i adekvatnu termičku obradu (kuvano najmanje 8 min.).

Riba pripremljena kuvanjem može se uvesti od 7. mjeseca. Na početku se savjetuje uvođenje bijele ribe (oslić,  orada, brancin, pastrmka) – lakše se vari a nema jak ukus i miris, a potom plave ribe (skuša, haringa, losos, tuna).

Vodu treba ponuditi kada se dostigne unos 3 nemliječna obroka dnevno, tokom febrilnosti , povraćanja, proliva i visoke ambijentalne temperature.

Trajanje i količina obroka

U piočetku obrok treba da traje 10-15 minuta, kasnije 20-30 minuta. Preporučena dnevna količina povrća i voća prva 2 mjeseca po uvođenju je 2-4 supene kašike, potom 4-6. Za žitarice prva 2 mjeseca 4 supene kašike potom 5-8. Količina mesa,  ribe i leguminoza prva 2 mjeseca 1-2 supene kašike, potom 2-3.  Konzistencija obroka se postepeno mijenja od kaše i pirea do sitno isjeckanih i krupnijih komadića.

Praćenje rasta i razvoja odojčeta

Preporučuje se grafikonima. Očekivani prirast u prosječni u TM zdravog terminskog odojčeta je 200 gr nedjeljno prva 3 mjeseca, 130 gr nedjeljno naredna 3 mjeseca, 85 gr nedjeljno u trećem trinestru i 75 gr nedjeljno posljednja 3 mjeseca. Očekivani porast u  tjelesnoj dužini je 25 cm tokom prve godine života.

Zaključak: Prva godina je ključni period u sticanju zdravih navika u ishrani.