Ostaviti pušenje i prilagoditi ishranu

0
248

[heading]Podgorički Dom zdravlja u kontinuitetu organizuje edukativne radionice. Tema najnovije bile su kardiovaskularne bolesti. Na neke faktore rizika ne možemo uticati, a na neke i možemo [/heading]

Kako se izrađuju programi prevencije kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kako se ona sprovodi, pitanja su na koja su odgovore mogli da čuju polaznici edukativne radionice u Podgoričkom domu zdravlja, koje ta ustanova organi­zuje prvenstveno za medicinske radnike. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. U Crnoj Gori oko 50 odsto svih smrtnih slučajeva uzrokuju kardiovaskularne bolesti. – U našoj zemlji – kazao je direktor Doma zdravlja – Podgorica dr Nebojša Kavarić – stalni je porast morbiditeta i mortaliteta uzrokovanog tim bolestima. Stoga je prevencija ključna u borbi protiv obolijevanja, sprečavanja pogoršanja postojećeg srčanog oboljenja, bolesti moždanih krvnih sudova i perifernih arterijskih oboljenja. Krajnji cilj prevencije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jeste sprečavanje invalidnosti i prerane smrti. Ključnu ulogu ima izabrani ljekar, koji treba da motiviše pacijente na saradnju.

Faktori rizika

Prvu grupu ovih uzročnika čine faktori na koje ne možemo uticati, a to su životna dob, pol i genetika. Muškarci češće obolijevaju, i to nakon 55 godina, a žene nakon 65 godina. Druga grupa, naglasio je dr Kavarić, jesu rizici na koje možemo uticati: pušenje, visok krvni pritisak, plazmalipidi, dijabetes melitus, ishrana, alkohol, gojaznost, fizička neaktivnost i stres. U duvanskim proizvodima postoji veliki broj hemijskih jedinjenja koja su štetna, a nikotin, ugljen-monoksid i katran su glavne komponente. Prestankom pušenja brzo se smanjuje i rizik od oboljenja.

Povišen krvni pritisak karakteriše kontinuirano po­većanje od 140/90 mmHg. Uz genetske faktore, može biti izazvan gojaznošću, pušenjem, konzumiranjem alkohola, unosom veće količine soli, životinjske masti i dr. Hipertenzija je najčešća kardio­vaskularna bolest u većini zemalja. Lipidi u krvnoj plazmi, kao što su holesterol i trigliceridi, vezani su za razne proteine i formiraju lipoproteine. Holesterol (< 5.5mmol/l), tj. lipoproteini male gustoće (LDL< 3.4mmol/l), trigliceridi (< 1.7mmol/l).

Kod osoba oboljelih od dijabetesa melitusa dolazi do gomilanja masnih naslaga koje dovode do stvaranja plaka u arteri­jama i njihovog začepljenja, što za posljedicu ima povišen krvni pritisak. Namirnice bogate masnoćama životinjskog porijekla (masno meso, iznutrice, suhomesnati proizvodi, maslac, žumance, punomasni sirevi…), brza hrana, slatkiši, te zasićene masne kisjeline, povećavaju nivo LDL lipida.

Debljina podrazumijeva stanje prekomjernog naku­pljanja masnog tkiva u organizmu, naročito oko struka. Indeks tjelesne mase izgleda ovako:

• Umjereno povećana težina  25-29,9 kg/m2

• Umjerena gojaznost 30-35,9 kg/m2

• Teška gojaznost 36-39,9 kg/m2

• Vrlo teška gojaznost 40 (i više) kg/m2

• Obim struka: za muškarce > 102 cm, za žene > 88 cm.

Epidemiološka istraživanja pokazala su da se pasivan način življenja, sa puno sjedjenja, bez izičkog rada i aktivnosti, negativno odražava na zdravlje.

Stres je napetost kojom ljudski organizam odgovara na svako psihičko i fizičko opterećenje koje se svakodnevno dešava. On izaziva lučenje stresnih hormona, adrenalina i noradrenalina, čime opterećuje srce. Usljed izloženosti stresu dolazi do stezanja krvnih žila, što uzrokuje povećavanje krvnog pritiska i broja otku­caja srca – podsjetio je dr Kavarić.

Uloga tima izabanog doktora

Tim izabranog doktora treba da identifikuje faktore rizika i izoluje problem. Postići pristanak, ostvariti saradnju i motivisati ispitanika za promjenu navika i prihvatanje zdravih načina života, takođe je posao ovog tima.

Prevencija

Za sve navedene faktore rizika na koje se može uticati, objasnio je dr Kavarić, postoje metode prevencije. – Kada se radi o pušenju onda se prvo sistematski identifikuju pušači, određuje stepen zavisnosti i spremnost za prestanak pušenja, pacijent se upoznaje sa rizicima pušenja i dobitima ako prestane, te savjetima podržava i pomaže da prestane.

Stres, kao pratilac savremenog načina života, prevenira se izbalansiranom ishranom i fizičkom aktivnošću. Neophodna je motivisanost za neki kreativan rad, usvajanje novih znanja o kardiovaskularnim bolestima, a poželjno je i učlanjenje u neko udruženje kardiovaskularnih bolesnika. Nezaobilazni su odmor i opuštanje – kazao je dr Kavarić.

Prevencija visokog krvnog pritiska mora započeti promjenom načina života – tako što će pušač prestati da puši. Tjele­sna težina se mora držati pod kontrolom, održavati kondicija, izbjegavati masnoće i jesti zdrava hrana. Treba smanjiti unošenje soli i kontrolisati stres. Prevencija povećane masnoće, dijabetesa melitusa i gojaznosti podrazumijeva regulisanje ishrane, povećanu fizičku aktivnost i kontrolisanje tjelesne težine. Za dobru preven­ciju neophodno je prepoznati faktore rizika, imati dobru strategiju preventivnih aktivnosti i primjenjivati ih u svakoj prilici.