Povećan krvni pritisak starijih osoba

0
3692

Sam dolazak ljekaru, prvih minuta prouzrokuje porast sistoličnog i dijastoličnog pritiska, što ne odgovara stvarnom stanju i može da zavede ljekara u postavljanju dijagnoze. Individu­alne razlike visine krvnog pritiska tokom prvih minuta posjete ljekaru i 10-15 minuta kasnije, mogu biti velike, za sistolični od 4 do 50 mm Hg, a za dijastolični od 1 do 30 mm Hg.

Liječenje povišenog krvnog pritiska starih osoba

Sveto je pravilo u medicini da se bolest sprečava i liječi uklanjanjem uzročnika oboljenja. Ovo pravilo ne može se primi­jeniti u liječenju povišenog pritiska, jer se u 95% slučajeva njegove pojave kod starih osoba ne može otkriti uzrok. Kod ostalih 5% slučajeva zna se da je on prateća pojava oboljenja bubrega i da je povišen usljed postojanja tumora nadbubrežne žlijezde -feomokromocitoma. Maligna hipertenzija kod osoba starije dobi praktično je uvijek posljedica postojanja oboljenja krvnih žila ili tkiva bubrega.

Korist od liječenja arterijske hipertenzije sastoji se u nastojanju da se spriječe njeni štetni uticaji na srce i krvne žile mozga. Za liječenje povišenog krvnog pritiska na raspolaganju je više vrsta ljekova, ali idealnog sredstva nema. Uprkos tome, svaku sistoličnu i dijastoličnu hipertenziju starih, kao i mladih osoba, treba liječiti.

Pojedine statistike ukazuju da je najveći doprinos od liječenja povišenog krvnog pritiska u smanjenju učestalosti moždanog udara za čak 50%. Snižavanje dijastoličnog krvnog pritiska za svega 5 mm Hg, sa 95 mm Hg na 90 mm Hg, smanjuje rizik od umiranja zbog moždanog udara za 30%, a od srčanog udara za 20%. Idealni cilj liječenja povišenog krvnog pritiska kod starih osoba jeste da se sistolični pritisak snizi na 140 mm Hg, ili niže, a dijastolični na 90 mm Hg, ili niže. Neke studije su pokazale da nije dobro da se pritisak suviše smanji kod hi-pertoničara, naročito na niže od 90 mm Hg, jer se tada smanjuje protok krvi kroz moždane i srčane žile, što može da šteti.

Poznato je da su starije osobe naviknute na veći nivo krvnog pritiska i da ga dobro podnose. Zato njegovo smanjivanje zahtijeva pažljiv izbor ljekova i vještinu u određivanju njegove doze. Starije osobe, iz straha od moždanog i srčanog udara, rado počinju uzimati aspirin, mada kod osoba sa ovim poremećajem on može predstavljati potencijalnu opasnost od moždanog i drugih krvarenja.

Prije početka uzimanja lijeka za sniženje krvnog pritiska, treba pokušati sniziti njegov nivo, smanjenjem unosa soli u hrani, smanjiti tjelesnu težinu, sprovoditi laku fizičku aktivnost, šetnje. Smanjeno uzimanje soli može da smanji nivo sistoličnog pritiska za 20 do 25 mm Hg. Prvi lijek za smanjenje krvnog pritiska jeste onaj koji pojačava izlučivanje tjelesne tečnosti, nazvan diuretik; daje se u polovičnoj dozi. Ako, za dvije-tri sedmice nema zado­voljavajućeg efekta, može se povisiti doza diuretika. Ako se ni tada ne postigne učinak, u obzir dolazi uzimanje drugog lijeka. Budući da postoji više vrsta ljekova koji snižavaju nivo pritiska, djelujući i na različite načine, ljekar će na osnovu dopunskih pretraga i razmišljanja, uz konsultaciju sa bolesnikom, odabrati najprikladniji lijek, sa najmanje nuspojava (štetnih pojava).

 

Piše: doc. dr Bozo Vuković