Privremena spriječenost za rad

Dr Ema Milić, spec. medicine rada

Dom zdravlja, Nikšić

Privremena spriječenost za rad (PSR) podrazumijeva nemogućnost radnika da obavlja posao na koji je raspoređen, tokom ograničenog vremenskog perioda. PSR ne mora da bude uvijek praćena bolešću, razlog može biti njega oboljelog člana uže porodice, njegova pratnja tokom liječenja i medicinskih pretraga, izolacija zbog prisustva zaraze samog zaposlenog ili njegovog bliskog okruženja, kao i davalaštvo tkiva i organa. Privremena nesposobnost za rad (PNR) nastaje u slučaju bolesti, povrede ili trovanja samog radnika. Ova dva termina PSR i PNR se često poistovećuju.

Svaki zaposleni ima zakonsko pravo na nadoknadu tokom privremene nesposobnosti ili spriječenosti za rad, kada je ista utvrđena od strane izabranog doktora ili ljekarske komisije.

Razlozi odsustvovanja sa posla uz pravo na nadoknadu su: bolest (bolničko ili ambulantno liječenje), povreda na radu ili van rada, njega oboljelog člana uže porodice i pratnja istog tokom dijagnostičkih i terapijskih postupaka, izolacija zaposlenog u slučaju zaraznih bolesti, zatim donatorstvo tkiva i organa.

Izabrani doktor (ID) utvrđuje privremenu spriječenost za rad u skladu sa kriterijumima za utvrđivanje PSR u trajanju do 30 dana. Prvi dan PSR je dan kada ID utvrdi da zaposleni nije sposoban za rad, odnosno da postoji potreba za njegom oboljelog člana uže porodice, u skladu sa zakonom. U izuzetnim slučajevima se može utvrditi prvi dan PSR najviše 3 dana unazad.

Ukoliko je u pitanju bolničko liječenje, liječenje u inostranstvu ili postoji drugi opravdan razlog zbog kojeg se radnik nije mogao blagovremeno javiti svom ID, prvi dan PSR se može utvrditi i duže od 3 dana unazad. U slučaju da ID utvrdi postojanje potrebe za odsustvom sa posla u trajanju dužem od 30 dana, on zaposlenog , uz propratnu medicinsku dokumentaciju, upućuje prvostepenoj ljekarskoj komisiji kojoj je dužan da se javi najkasnije 30-og dana od početka bolovanja. Ljekarska komisija, na osnovu medicinske dokumentacije i u prisustvu pacijenta (ukuliko nije opravdano spriječen da dođe) daje mišljenje, izjašnjava se o posljednjem danu spriječenosti za rad ili, u slučaju potrebe, zakazuje sljedeći termin ponovnog javljanja istoj komisiji, sa novom adekvatnom medicinskom dokumentacijom. Ako radnik nije zadovoljan odlukom ID, u vezi sa odobrenim trajanjem PSR, može da se obrati ljekarskoj komisiji,

odnosno, ukoliko nije zadovoljan mišljenjem ljekarske komisije, onda se obraća Fondu za zdravstveno osiguranje i Fond donosi rješenje. Ukoliko zaposlenom ne odgovara Rješenje Fonda, može da se žali Ministarstvu zdravlja.

U slučaju da PNR traje duže od 90 dana neprekidno, ljekarska komisija može da traži mišljenje konzilijuma doktora odgovarajuće specijalnosti sa sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite, o toku liječenja i prognozi. Ukoliko odsustvo sa posla traje više od 10 mjeseci, pacijent se upućuje izabranom doktoru sa predlogom za obradu za Invalidsko penzionu komisiju (IPK). Ako je u pitanju loša prognoza, ako su iscrpljene sve metode liječenja, Ljekarska komisija može i prije isteka 10 mjeseci, uputiti radnika pred IPK, na vještačenje radne sposobnosti.

PSR u slušaju njege oboljelog člana uže porodice može trajati najviše 6 mjeseci, ukoliko je oboljeli član dijete ispod 15 godina, odnosno 4 mjeseca za člana starijeg od 15 godina, u jednoj kalendarskoj godini, što se utvrđuje na osnovu izvještaja ljekara specijaliste o zdravstvenom stanju oboljelog člana porodice.

Prilikom utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad, izabrani doktor treba da razmatra, osim zdravstvenog stanja zaposlenog, takođe i uslove i zahtjeve radnog mjesta. Zdravstveno stanje se odnosi na dijagnozu bolesti, vrstu i obim funkcionalnog poremećaja koji je nastao i zbog bolesti, očekivanu reakciju na terapiju i prognozu toka bolesti.

Pod terminom uslovi na radnom mjestu podrazumijejevamo klimatske uslove, prisustvo fizičkih, hemijskih, bioloških štetnosti, a zahtjevi radnog mjesta se odnose na potrebu za očuvanošću funkcije pojedinih organa i sistema (sluh, ravnoteža, oštrina vida, kolorni vid,…). Shodno tome, radnik koji radi kancelrijski posao, nakon operacije slijepog crijeva (npr), može da se vrati svom poslu ranije u odnosu na radnika sa istim razlogom odsustvovanja sa posla, a koji je raspoređen na radno mjesto snabdjevač trgovinskih radnji, ili utovar i istovar građevinskog materijala.

Na učestalost i dužinu trajanja PNR osim vrste oboljenja, očuvanosti imuniteta zaposlenog, njegovog prethodnog zdravstvenog stanja, toka liječenja, takođe utiču i faktori koji zavise od organizovanosti pojedinih zdravstvenih ustanova, jedinica, službi. Neki od tih faktora su: dugotrajni postupci dijagnostikovanja, duge liste čekanja za pojedine vrste pretraga, na specijalističke, konzilijarne preglede, hospitalizaciju, na izlazak pred Invalidsku komisiju u Fondu PIO, tako da se ponekad iz tehničkih razloga oduži trajanje odsustva radnika sa posla. Zbog prikupljanja specijalističkih izvještaja, čekanja rezultata pretraga, poštovanja zakazanih termina, često se izgubi vrijeme za početak samog liječenja, onda slijede kontrolni pregledi, komisijski, a za sve to vrijeme se mora odobriti odsustvo s posla. Dalje, pandemija je tokom prethodne dvije godine takođe umnogome doprinjela produženom trajanju bolovanja svih kategorija. Dijelom zbog bolesti samih zaposlenih, članova njihovih porodica, izolacije, zatim zbog nemogućnosti zdravstvenog sistema da u svakom momentu adekvatno odgovori na novonastalu situaciju. Povećan obim posla, premor medicinskih radnika, obolijevanje i odsustvo sa posla samih zdravstvenih radnika, su takođe, u krajnjem uticali na povećan broj dana odsustvovanja sa posla.

Shodno svemu gore navedenom, podaci koji ulaze u statističku obradu o broju i dužini trajanja bolovanja, pokazaju impozantne cifre.

Na kraju da spomenem čl.15, Pravilnika o načinu ostvarivanj prava na privremenu spriječeost za rad i ostvarivanja prava na nadoknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad („SlCG“ br.106/20 od 02.11.2020.g.), koji glasi: „ Izabrani doktor je dužan da utvrdi prekid trajanja privremene spriječenosti za rad osiguranika i prije isteka roka koji je urvrdila Ljekarska komisija, ako utvrdi da se zdravstveno stanje poboljšalo tako da se može vratiti na rad.“ Nije lako sprovsti ovo u praksi. S jedne strane, ukoliko Komisija (tri ljekara različitih specijalnosti) smatraju da je potreban određeni rok za oporavak, ipak je teško očekivati da će ID da preinači tu odluku. S druge strane, svi smo svjesni da veoma veliki procenat građana potencira svoja prava, traži da mu se ispoštuju prava na liječenje, oporavak, na odsustvo sa posla, na nadoknadu.

Ja mislim da je potrebno da se svako od nas, kao pojedinac, ponaša odgovorno i da ispunjava svoje dužnosti i obaveze, jednako kao što očekuje da bude ispoštovan. Od toga zavisi napredak društva u cjelini.