Dr Nataša Čurović Popović, pedijatar – endokrinolog
IBD, Klinički centar Crne Gore
Podaci u svijetu pokazuju da se djeca niskog rasta i dalje veoma kasno upućuju na pregled endokrinlogu, najčešće oko 12. godine života, a kao glavni razlog kasnog upućivanja je upravo neredovno mjerenje djece.
Kako prepoznati nizak rast?
Osnovi metod za praćenje rasta i otkrivanje poremećaja rasta jeste redovno mjerenje tjelesne visine (TV). Pored TV veoma je važno i mjerenje tjelesne mase (TM), obima glave (kod manje djece), kao i procjena pubertetskog i dentalnog razvoja. Prema preporukama, TV djeteta trebalo bi da se izmjeri najmanje 17 puta do navršenih 19. godina života. Svaka izmjerena TV treba da se ucrta u kartu rasta, koja može biti papirna ili elektronska, čime se dobija potpuno jasna slika kako dijete raste. Ako se u kartu doda i srednja visina roditelja, odnosno ciljna visina (CV) dobija se uvid da li dijete raste u skladu sa svojim genetski potencijalom.
Kada govorimo o poremećaju rasta neophodno je da odgovorimo na tri pitanja:
1. Da li je trenutna visina djeteta odogovarajuća za uzrast i pol?
Izmjerena TV djeteta treba da se uporedi sa referentnim visinama zdrave djece istog uzrasta i pola. Normalne TV su u rasponu od 3. do 97. pc odnosno – 2 SD do + 2 SD.
2. Da li dijete raste u skladu sa svojim genetskim potencijalom?
Genetski potencijala ili ciljna visina (CV) je visina koju dijete treba da postigne po završetku procesa rasta. Izračunava se na osnovu visine bioloških roditelja. Kažemo da je visina djeteta u skladu sa visinom roditelja ukoliko je projektovana adultna visina u rasponu + ili – 5 cm u odnosu na ciljnu visinu.
3. Koliko je cm dijete poraslo u proteklih godinu dana, odnosno kolika je brzina rasta?
Pojedinačna mjerenja TV djeteta i upoređivanje sa TV roditelja daju korisne informacije, ali ne pokazuju dinamiku rasta.
Znamo da rast nije linearan već ima svoje faze ubrzanja, usporenja, stagnacije i da bismo odredili brzinu rasta neophodna su dva uzastopna mjerenja u periodu ne kraćem od 6 mjeseci i ne dužem od 18 mjeseci. Postoje brojne tabele za preciznu brzinu rasta kod djece. Kažemo da je normalna brzina rasta između 25.-75. percentila.
Kada dijete treba uputiti na pregled dječijem endokrinologu?
Ukoliko je TV djeteta ispod 3 pc ili je brzina rasta niska ili postoji nesklad visine djeteta sa CV roditelja, dijete treba uputiti na pregled dječijem endokrinologu. Takođe na pregled treba uputiti i djecu koja su rođena mala za gestaciono doba u uzrastu od 2-4 godine.
Da li sva djeca niskog rasta dobijaju hormon rasta?
Kada imamo dijete koje je nisko prvo što moramo da razlikujemo i na šta moramo da odgovorimo jeste da li je u pitanju fiziološki ili patološki nizak rast. Većina djece niskog rasta, čak 85 %, imaju neku varijantu fiziološki niskog rasta. Tu spadaju djeca niskih roditelja tzv. porodično nizak rast i konstitucionalno usporen rast i razvoj. Međutim u 15 % slučajeva nizak rast ukazuje na neki problem i tada govorimo o patološki niskom rastu. Ta djeca zahtijevaju ispitivanja. Treba naglasti da je kod svega 5 % niske djece uzrok neki endokrinološki poremećaj.
Dok je davne 1958. (kada je prvi put dat hormon rasta izolovan iz ljudske hipofize), jedina indikacija za njegovu primjenu bio težak nedostatak HR, danas su indikacije mnogo šire. Terapija rekombinantnim humanim hormonom rasta (rhHR) u Crnoj Gori odobrena je kod: dokazanog nedostataka HR; kod niske djece sa hroničnom bubrežnnom insuficijencijom; kod djece sa Prader Willi sindromoma i kod djece koja su rođena mala za gestaciono doba, a koja poslije 2. godine života nisu dostigla normalnu TV ili TV koja je u skladu sa visinom roditelja. Što se tiče adultnog doba, nedostatak HR je jedina odobrena indikacija.
Terapija rhHR pored uticaja na rast ima višestruka korisna dejstva na tjelesni sastav, gustinu kostiju, lipidni profil, kardiorespiratornu funkciju i kvalitet života. Uspjeh terapije zavisi od brojnih faktora ali je vrijeme uvođenja, odnosno uzrast na početku terapije najvažniji i zato terapiju treba započeti odmah nakon postavljanja dijagnoze. Primjena rhHR u liječenju djece je bezbjedna u prihvaćenim indikacijama i preporučenim dozama, uz redovne kontrole dječijeg endokrinologa.
