[heading]Intervju: prof. dr Duško Bjelica, dekan Fakulteta za pzičku kulturu – Nikšić[/heading] Svakodnevna rekreacija doprinosi očuvanju zdravlja, smanjuje rizik od nastanka oboljenja, produžava životni vijek. Rekreacijom se treba baviti čitavog života, uz prilagođavanje opterećenja. O značaju rekreacije za Medical govori prof. dr Duško Bjelica, dekan Fakulteta za fizičku kulturu u Nikšiću.
KOLIKO REKREACIJA DOPRINOSI ZDRAVLJU?
Pravilno planirano rekreativno vježbanje pozitivno utiče na čovjekovo zdravlje. Veliki broj istraživanja pokazao je da redovno bavljenje sportsko-rekreativnim aktivnostima može smanjiti rizik za nastanak nekih od najučestalijih bolesti današnjice. Naravno, preduslov za to jeste kvalitetno planiran i sproveden sportsko-rekreativni program, koji može osmisliti i sprovoditi samo za to školovana osoba. Ukoliko sportsko-rekreativni program ne odgovara individualnim karakteristikama vježbača, može doći do nedovoljnog razvoja željenih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti ili do preopterećenja pojedinca.
KAD JE NAJBOLJE POČETI, U KOJOJ ŽIVOTNOJ DOBI?
Svako životno doba i razdoblje života podesno je za početak bavljenja rekreativnim aktivnostima. To znači da nikad nije kasno za početak, ali je, svakako, korisnije početi prije nego kasnije. Ukoliko se u dvadesetim i tridesetim godinama niste bavili nikakvom aktivnošću, pedesete ili čak šezdesete mogu, takođe, biti vrijeme za početak. U tom slučaju, naravno, nećemo birati intenzivne programe, već one sa manjim intenzitetom opterećenja. Važno je slušati svoje tijelo, raditi do granice sopstvenih mogućnosti i imati na umu da su prije organizovanog početka vježbanja svi bili jednako bez forme i kondicije i da niko preko noći nije postigao zadovoljavajuću formu.
KOLIKO NAS REKREACIJA OSLOBAĐA STRESA, SVE PRISUTNIJEG U SAVREMENOM NAČINU ŽIVOTA?
Stres je sastavni dio savremenog života. Umjerena fizička aktivnost odlična je antistres terapija. U stresnoj situaciji nadbubrežne žlijezde proizvode takozvane hormone stresa, a puls je ubrzan i krvni pritisak raste. Mehanizmi koji se pokreću fizičkim naporom „potroše proizvode stresa” i proizvode endorfine, hormone koji izazivaju osjećaj zadovoljstva. Zato se nakon vježbanja osjećamo dobro, opušteno i zadovoljno.
DA LI JE BOLJE REKREIRATI SE U PRIRODI ILI TERETANI, KAO ŠTO SE TO DANAS SVE ČEŠĆE ČINI?
U svakom slučaju rekreacija u čistoj, očuvanoj prirodi, bogatoj zelenilom, ima nesumnjive prednosti u odnosu na rekreaciju u zatvorenim prostorima, poput teretana, fitnes i aerobik centara. Te se prednosti ogledaju u prisustvu prirodnih, zdravstveno korisnih stimulusa, kao što su čist vazduh, blagotvorno dejstvo sunca, prirodno osvjetljenje, strujanje vazduha i sl. Zatvoreni prostori su tehnički bolje opremljeni pa je to često razlog zbog kojeg se vježbači često odlučuju za rekreativne programe u zatvorenim prostorima.
KOLIKO MLADI U CRNOJ GORI I NIKŠIĆU POSVEĆUJU REKREACIJI?
Svijest o značaju rekreativnih aktivnosti sve je prisutnija u vrijednosnom sistemu naše omladine. Kretanje, i uopšte aktivnost, svojstveni su čovjeku i od vitalne važnosti su za očuvanje stabilnog psihofizičkog statusa čovjeka, a neophodni su za pravilan rast i razvoj djece i omladine. Mladi u Nikšiću i Crnoj Gori dosta vremena posvećuju rekreaciji, ali razvoj digitalne tehnologije (u prvom redu mislim na popularnost kompjuterskih igrica i korištenje socijalnih mreža na internetu, kao što je Fejzbuk) u značajnoj mjeri preusmjerava interesovanje omladine, na štetu rekreativnih aktivnosti.
MOŽETE LI DATI PREPORUKU ZA ONE KOJI IMAJU VIŠE OD 70 GODINA, A NEMAJU ZNAČAJNIJIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA, KAKO DA SE REKREIRAJU?
Za osobe koje imaju više od 70 godina potrebno je, prije svega, napraviti pojedinačnu procjenu zdravstvenog statusa i na osnovu nje odrediti vrstu i programe rekreativnih aktivnosti koje su adekvatne njihovom psihoizičkom statusu. Uglavnom, preporučuju se hodanje, različitog intenziteta, aktivan boravak na svježem vazduhu, raznovrsne vježbe koje povećavaju pokretljivost zglobova, a sve to treba da prati uravnotežena ishrana i adekvatan režim odmora.
