Šta su antibiotici?
Antibiotici su ljekovi koji ubijaju ili sprečavaju rast i razmnožavanje patogenih mikroorganizama, u prvom redu bakterija. Nekoliko antibiotika je efektivno protiv gljivica i protozoa, a neki su toksični za ljude i životinje, čak i kada se koriste u terapeutskoj dozi. Svi antibiotici nisu djelotvorni protiv svih bakterija. Postoji više od 15 različitih klasa antibiotika koji se razlikuju u svojoj hemijskoj strukturi i svojem djelovanju protiv bakterija. Antibiotik može biti djelotvoran protiv samo jednog ili više tipova bakterija. Antibiotici nemaju nikakvog uticaja na viruse.
Šta je rezistencija bakterija na antibiotike? Rezistencija bakterija na antibiotike je rastući problem i predmet naučnog istraživanja od međunarodnog interesa. U vezi je sa potrošnjom antibiotika, kako od strane pojedinaca tako i zajednice, kao i potrošnjom određene grupe antibiotika. Rezistencija ili otpornost bakterija na antibiotike nastaje kada određeni antibiotici izgube svoju sposobnost da ubiju ili zaustave rast pojedine bakterije. Bakterije su pametni mikroorganizmi. Ako ih konstantno „ubijamo“ na određen način, naučiće kako da ga izbjegnu. Na neki način evoluiraju kao i ljudska vrsta. Rezistencija bakterija na antibiotike može biti urođena, što znači da je bakterija po svojim biološkim karakteristikama jednostavno neosjetljiva na određenu hemijsku supstancu, tj. lijek ili antibiotik. Kažemo da antibiotik ne djeluje na tu vrstu bakterija, da je ona na njega rezistentna. Urođena rezistencija je dakle genetska osobina nekih mikroorganizama. Međutim, bakterija može steći otpornost, prilagođavajući se nepovoljnim uslovima kako bi održala vrstu. Danas je poznato nekoliko mehanizama kojima se bakterije „bore“ protiv antibiotika. Ti mehanizmi podrazumijevaju odstranjenje antibiotika, hemijsku promjenu antibiotika, kao i nemogućnost ulaska u bakterijsku ćeliju (izmjena mjesta na bakterijskoj ćeliji gde je antibiotik trebao da se „veže“ a potom i uđe u istu).
Istraživanja sprovedena na Tromso Univerzitetu u Norveškoj pokazuju da je za povratak osjetljivosti bakterija prema antibioticima potrebno potpuno prestati koristiti antibiotike na 40 godina! Osim što je vrlo prilagodljiva, bakterija se vrlo brzo razmnožava, pa je za evolucijske promjene u njoj, poput razvoja otpornosti, potrebno relativno malo vremena. Razmnoži se u 20-30 minuta tako da u jednom danu promijeni 50-70 generacija! Bakterije postoje na Zemlji 3,5 milijardi godina zahvaljujući svojoj sposobnosti da se prilagođavaju promjenama. Broj različitih bakterijskih vrsta je ogroman. procjenjuje se između 10 miliona i 10 milijardi. Bakterije se nalaze svuda u našoj okolini i u našem organizmu, ali sve one ne uzrokuju bolesti. Zdrav čovjek u sebi ima 5-10 puta više bakterija nego sopstvenih ćelija. Nalaze se na koži, usnoj i nosnoj sluznici, u crijevima, donjem dijelu ženskog polnog sistema, obavljaju poželjne hemijske procese i neophodne su za održavanje normalnih funkcija organizma.
Šta je najvažniji uzrok rezistencije na antibiotike?
Najvažniji uzrok rezistencije na antibiotike je prekomjerna i neprimjerena upotreba antibiotika. Takvu je rezistenciju teško predvidjeti, kada se jednom razvije, potrebno je jako puno vremena da se osjetljivost povrati (naravno bez prisustva antibiotika), ako je uopšte moguće. Dio krivice za prekomjernu upotrebu antibiotika snose i ljekari. Mnoga istraživanja pokazuju da su glavni faktori koji utiču na prekomjerno i neopravdano propisivanje antibiotika strah od mogućeg razvoja infekcije, lični interes, uticaj farmaceutske industrije, nedovoljno znanje i nedostatak informacija. Specifične intervencije fokusirane na te faktore mogu da doprinesu na planu poboljšanja upotrebe antibiotika.
Šta se smatra „nepravilnom“ upotrebom antibiotika?
Ako koristite antibiotike iz pogrešnih razloga: većina prehlada i gripa uzrokovana je virusima protiv kojih antibiotici NISU djelotvorni. U ovim slučajevima nećete poboljšati svoje stanje uzimajući antibiotike. Ako koristite antibiotike pogrešno: ako skratite trajanje liječenja, smanjite doze, ne uzimate u pravilnom razmaku lijek (uzimate lijek jednom na dan umjesto 2 ili 3 puta na dan), u tijelu nećete akumulirati dovoljnu količinu lijeka, te će stoga bakterije preživjeti i mogu postati rezistentne.
Zašto antibiotici nisu korisni u liječenju kašlja i prehlade?
Antibiotik djeluje samo na bakterije, a ne na viruse. Virusne infekcije puno su češće od bakterijskih. Virusi su uzrok prehlade, gripe, većine gušobolja, upala sinusa i kašlja. Kašalj i gušobolja većinom su simptomi virusne infekcije i antibiotik ne može pomoći u izlječenju niti ublažavanju simptoma.
Zašto “za svaki slučaj” ne uzimati antibiotik?
Antibiotik neće djelovati na uzročnike viroze i neće skratiti trajanje bolesti niti ublažiti simptome. Može izazvati neke neželjene reakcije, najčešće proliv, mučninu i osip. Neki simptomi viroze i prehlade mogu trajati duže od nedjelju dana, a kašalj može trajati čak do tri nedjelje. Antibiotik neće ubrzati izlječenje. Ako se uzimaju prečesto i na nepravilan način, bakterije na njih razvijaju otpornost.
Add comment