Sezona je ljetnjih sparina i vrućina i većina nas traži mjesto da se rashladi. Na žalost, svake godine smo svjedoci da ima sve više slućajeva utopljenja među svim kategorijama stanovništva, a posebno među djecom i omladinom. Najčešći uzrok utopljenja je u neznanju plivanja, skakanja u hladnu vodu, premorenosti i neuređena i neobezbijeđena kupališta. SZO procjenjuje da se godišnje u svijetu utopi oko pola miliona ljudi. Utopljenje nije jednostavno mehaničko ugušenje već se u plućima, krvi i ćelijama odvijaju suptilne promjene, a kvalitet tih promjena zavisi od vrste medija u kojem se žrtva davi. Utopljenje u morskoj vodi ima za posljedicu prelaz soli (NaCl) iz pluća u krv, i vode iz krvi u pluća, što ima za posljedicu nagli razvoj plućnog edema sa hemokoncentracijom, hipovolemijom i hipotenzijom. Kod utopljenja u slatkoj vodi, voda velikom brzinom prelazi iz pluća u kapilare, što ima za posljedicu hipervolemiju, hemodiluciju i hemolizu. Bez obzira na mehanizam utopljenja i vrstu tečnosti, dominantni patofizioloski događaj je akutna hipoksija, koja sa progresivnom metabolickom acidozom i hiperkapnijom (povišen CO2) dovodi do srčanog zastoja i smrti. 10 do 15% utopljenika umre sa “suvim plućima”, jer refleksni laringospazam i zastoj disanja sprečavaju prodor vode u pluća (to se događa kod mladih osoba ili prilikom naglog skoka u hladnu vodu – vagalni refleks). Pristup i obrada utopljenika A) Brza i pažljiva evakuacija utopljenika iz vode (reanimacija već u vodi i imobilizacija vratne kičme ako je to moguće); B) Pregled utopljenika i ocjena stanja; C) ABC – kiseonik; D) Simptomatska terapija; E) Liječenje “sekundarnog utopljenja” – Izvlačenje iz vode u saradnji sa spasilačkim službama, – Brzo odstraniti vodu i ostalo iz disajnih puteva. Za zbrinjavanje disajnog puta zlatni standard je endotrahealna intubacija već na mjestu nesreće. Postaviti nazogastričnu sondu da se spriječi akutna dilatacija želuca. Disanje i masaža srca se izvode po standardnim protokolima BLS-a. Zbog velike vjerovatnoće povrede vratne kičme se utopljenik intubira u neutralnom položaju (in-line intubacija). Sa vještačkim disanjem može da se počne već u vodi. Masažu srca obavezno početi izvan vode na tvrdoj i ravnoj podlozi. Reanimaciju uvijek započeti ako znamo da je utopljenik bio u vodi do 30 minuta, a ako je voda hladna, vrijeme početka reanimacije je značajno duže. – Obavezno davati kiseonik – tubus ili preko OHIO maske; – Ako su prisutne prolongirane konvulzije ili psihomotorni nemir, diazepam i.v.; – Kod bronhospazma davati inhalacije aerosola bronhodilatatora (izuzetno aminofilin i.v.); – Poremećaji srčanog ritma se koriguju sa korekcijom hipoksemije (važe standardni algoritmi za pojedinačne poremećaje ritma); – Acidoza se koriguje sa dobrom ventilacijom; – Kod hipotermije je potrebno utopljenika zagrijavati (topple i.v. infuzije, zagrijani kiseonik, astro folija i drugo); – U slučaju teško podhlađenog utopljenika (temperature ispod 30 stepeni) važi algoritam oživljavanja za hipotermiju.
Prim. dr Sabahudin Pupović
Spec. interne medicine
Zavod za hitnu medicinsku pomoc Crne Gore -Jedinica Plav
Dodajte komentar