Stres i dijabetes

STRES I BOLESTI ADAPTACIJE

Stres predstavlja reakciju organizma na neposrednu ili odloženu opasnost i prijetnju. Postoje neizbježni stresovi u životu, kao što su akt rađanja, dolazak fetusa na novi svijet, polazak u kolektiv (vrtić i školu), čitavo školovanje sa učenjem, odgovaran­jem pred učiteljom, nastavnikom, polaganje ispita, pubertet, služenje vojnog roka, sklapanje braka, zaposlenje, stresovi na radnom mjestu, odlazak u penziju i dr. Postoje i drugi stresovi kao što su: alkoholizam, raz­vod braka, zatvor, smrt drage i bliske osobe, teže akutne i hronične bolesti, operacije, fmansijski problemi, rat i drugi.

Bolesti koje nastaju kao posljedica dugotrajnog, hroničnog stresa, nazivaju se još i bolesti adaptacije, to su: bolovi u mišićima, glavobolja, hipertenzija, hipertireoza, psorijaza, ulkusna bolest želuca i dvanaestopalačnog crijeva, ishemijska bolest srca, dijabetes, maligne bolesti, duševne bolesti, poremećaji menstruacije (amenoreja), impotencija, gojaznost i druge. Postoje profesije koje su naročito stresogene, a to su pilot, mašinovođa, ljekar, novinar, menadžer, političar i druga.

STRES I DIJABETES

Kako živjeti sa stresom i dijabetesom, kada i fzički i mentalni stres čine svakodnevicu?

Današnji život je pun stresa koji se manifestuje kroz brzinu, velika očekivanja i stalnu borbu, posebno u gradovima, a naročito većim. Mnogobrojne društvene, porodične i radne obaveze dovode do prekomjernog rada i stresa. Dijabetičarima takav život predstavlja i prijetnju i štetu za zdravlje, zato što u tim situacijama raste nivo šećera u krvi. Jer, hormoni stresa (adrenalin, kortizol i dr.) ubacuju energiju, a to je glukoza u krvi što dijabetičarima predstavlja komplikaciju. Mnoge zdravstvene komplikacije može izazvati stres – i pojavu mnogih bolesti, kao što je dijabetes. Ljekari i stručnjaci za stres preporučuju dijabetičarima neke savjete. Prije svega, osoba sa dijabetesom se mora naučiti i priviknuti na neke nove stvari u svakod­nevnom životu. Prije svega, treba prepoznati osjećaj kada rastu hormoni stresa i povećavaju glukozu u krvi, a znamo da svi stresni hormoni povećavaju nivo glukoze u krvi, a da samo jedan jedini, a to je insulin, snižava glukozu u krvi. Zato u uslovima dugotrajnog stresa (stalno ubaci­vanje glukoze u krv i stanje dugotrajne hiperglikemije, koja dovodi do hiperinsulinemije, a ova do iscrpljivanja pankreasa i nastanka relativnog ili apsolutnog nedostatka insulina i kliničke manifestacije dijabetesa) može nastati dijabetes. Kod već registrovanog dijabetičara to dovodi do komp­likacije dijabetesa u vidu skokova šećera u krvi. Ako bi se poslužili Njegoševim stihovima insulin je „jedna slamka među vihorove…”.

KAKO REAGOVATI NA STRESNE SITUACIJE

Kakva će biti reakcija osobe na stres zavisi od strukture ličnosti, a ova opet od nasleđa i vaspitanja. Postoji struktura ličnosti da je sklona psihosomatskim oblicima reagovanja i da ima neuropatsku konstituciju.

Treba znati da ne postoje dvije iste osobe, pa tako ne postoje i dva ista oblika reagovanja i načina smanjivanja stresa. Svako treba da shvati šta ga najbolje smiruje, tj. opušta. Međutim, postoje neke tehnike koje su svojstvene svima, kao npr. vježbe dubokog disanja, meditacija, vježbanje joge, fizička aktivnost, šetnje, sport, pozitivna energija i optimizam, druženje, slušanje muzike (meloditerapija), čitanje dobre knjige, opuštajući hobi, psihoterapija i tek na kraju farmakoterapija, tj. upotreba ljekova kod uznapredovalih oblika stresa, anksioznosti, depresije i sli­čno.

U stresnim situacijama dijabetičarima su najvažniji pravilna i zdrava ishrana, fizička aktivnost, redovno uzimanje insulina ili tableta, smanjen unos kofeina i distanciranje od izvora stresa. Potrebne su češće samokontrole šećera u krvi, tj. praviti dnevno-noćne proile glikemije i po potrebi korigovati ishranu, fizičku aktivnost ili dozu insulina, koji predstavljaju kamene temeljce za zdrav život sa dijabetesom. Naročito veliki značaj ima fizička aktivnost i tjelesno vježbanje jer povećavaju cirkulaciju, smanjuju masnoće u krvi i tijelu, sprječavaju gojaznost, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, povećavaju snagu i izdržljivost, kontrolišu stres i izazivaju zadovoljstvo.

Ako je stres kašnjenje na posao, gužva u saobraćaju, dugo čekanje u redu i sl., treba razumjeti koliko će stres trajati, vladati razumom, a ne emocijama, adaptirati se na postojeću situaciju i vježbati strpljenje. Ponekad osobe sa dijabetesom misle da zbog svojih osobina nijesu dorasli ovladavanju stresnim situaci­jama, da su preosjetljive ili pretjerano podložne stresu. Neki će prići problemu da ga riješe i da promijene situaciju koja ih ugrožava i pogoršava njihovo zdravstveno stanje sa oscilacijama i skokovima glukoze u krvi, a neki će se udaljiti od problema i zane­mariti ga.

Najvažnije je spriječiti stres da do njega dođe, zatim imati svoje ciljeve i biti realan u svojim ciljevima, da su mogući i dostižni, a ne nemogući. Usporiti tempo života, usredsrediti se na stvari koje su važne i prioritetne, a ostale staviti u drugi plan. Potrebno je, takođe, osigurati vrijeme za sebe i odvojiti ga za rekre­aciju, neki hobi ili tjelesno vježbanje, jer oni relaksiraju i redukuju stres. Takođe, potrebno je pozitivno razmišljanje, održavanje smisla za humor, koji oslobađa od napetosti i dovodi do olakšanja. Ne zatvarati se u sebe, nego razgovarati sa drugima, podijeliti svoje probleme, biti otvoren i donositi odluke, ne odlagati ih previše.

Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatrije

Dom zdravlja – Bijelo Polje