Sve bliži cilju, pacijenti su nam najbitniji

0
184

[heading size=”7”]Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović za „Medical” kazao da se nastavlja proces reformi u zdravstvu[/heading] Ministarstvo zdravlja osnovnu smjernicu razvoja zdravstva realizuje u skladu sa „Master planom razvoja zdravstva za period 2010-2013. godine”, koji je Vlada usvojila u maju ove godine, kojim je precizirana dugoročna vizija razvoja sistema, a odnosi se na izgradnju dostupnog, kvalitetnog i dugoročno održivog sistema zdravstvene zaštite, gdje je građanin u centru pažnje, uz ojačanu svjesnost i odgovornost pojedinca za posljedice odluka na lično zdravlje i zdravlje drugih.

Ovo je prilika da istaknem da je Ministarstvo zdravlja, u sprovođenju reformskih procesa, izradom normativnih akata i izgradnjom zdravstvenih kapaciteta, u godini koja je na izmaku, uradilo mnogo i realizovalo sve planirane aktivnosti. Od brojnih planova izdvojio bih neke: nastavak reformskih aktivnosti u prvom redu, Odluka o mreži zdravstvenih ustanova, informatička podrška bolni­cama, uvođenje specijalizacije iz porodične medicine i edukacija izabranih doktora.

Da smo na pravom putu i da brinemo o svim aspek­tima u zdravstvu potvrđuje i posljednje CEDEM-ovo istraživanje gdje povjerenje u institucije zdravstvenog sistema bilježi 64,6 %.

Donošenjem odluke o mreži zdravstvenih usta­nova, zajedno sa kriterijumima za sklapanje ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje, biće omogućeno uključivanje 10 do 20% privatnih zdravstvenih ustanova u sistem pružanja zdravstvenih usluga iz obaveznog zdravst­venog osiguranja, i to u onim oblastima u kojima postoje određene poteškoće u obezbjeđivanju dostupne i efikasne zdravstvene zaštite pacijentima u javnom sektoru. Cilj uvođenja mreže je doprinos unapređenju zdravstvenog sistema uvođenjem planiranja zasnovanog na naučnoj osnovi i donošenje odluka u ostvarivanju ciljeva zdravst­vene politike na osnovu dokaza zasnovanih na naučnoj i empirijskoj osnovi. Formiranjem mreže definisaće se standardi i normativi u pogledu kadra, usluga, prostora i opreme u zdravstvenim ustanovama za sekundarni i terci­jarni nivo zdravstvene zaštite.

Istakao bih da smo jedna od rijetkih zemalja koja je zakonski uredila zaštitu genetičke privatnosti pacijenata u eri eksplozivnog razvoja biomedicinskih tehnologija i zloupotreba koje sa sobom takav razvoj neminovno donose.

U okviru normativne djelatnosti izdvojio bih i Zakon o uzimanju i korišćenju bioloških uzoraka. Ovim zakonom propisano je uzimanje, korišćenje, skladištenje, čuvanje, transport i uništavanje bioloških uzoraka ljudskog  porijekla, uzetih u medicinske i naučne svrhe, uslovi koje zdravstvene ustanove moraju da ispunjavaju da bi obavljale ove poslove uz zaštitu privatnosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i nepovredivosti fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka.

Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je ostvarivanje prava pacijenata, kao i jačanje samostalnosti i odgovornosti medicinskih sestara, babica i tehničara, u vezi zdravstvene njege i babinjstva, u skladu sa međunarodnim dokumentima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Tim izmjenama željeli smo, između ostalog, da uz bolje i efikasnije pružanje zdravstvene zaštite formiramo i Komisiju za kontrolu kvaliteta, koja vrši kontrolu, monitoring i evaluaciju na svim nivoima zdravstvene zaštite, predlaže direktoru mjere za unapređenje kvaliteta rada u zdravstvenoj ustanovi. Takođe, određeno je i obavljanje dopunskog rada zdravstvenom radniku, koji se dozvoljava isključivo u okviru mreže zdravstvenih ustanova.

Ne treba zaboraviti da smo u cilju obezbjeđivanja kvalitetne zdravstvene zaštite pacijenata, donijeli Zakon o pravima pacijenata, koji predstavlja iskorak u ostvarivanju zdravstvene zaštite, budući da su konkretizovana i proširena prava pacijenata i dodata obaveza zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika da zdravstvenu zaštitu pružaju uz poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integ­riteta i da se svakom pacijentu garantuje jednako pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zdravstvenim stanjem, medicinskim standardima i etičkim principima.

Ministarstvo zdravlja kao kreator zdravstvene politike i stvaralac ambijenta za njeno sprovođenje, veliku pažnju poklanja i realizaciji infrastrukturnih kapaciteta, čime želimo da doprinesemo ne samo eikasnijoj i kvalitet­nijoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata već i stvaranju boljeg ambijenta za rad naših zdravstvenih radnika, što potvrđuju brojni projekti realizovani u godini za nama. Kroz brojne donacije u ovoj godini u zdravstvene objekte uloženo je 1.462.015,26 €, kako kroz edukaciju zaposlenih u zdravstvu, nabavku aparata, medicinske opreme, tako i kroz izgradnju novih zdravstvenih objekata.

Imajući u vidu da maligne bolesti predstavljaju globalan problem ne samo zbog njima uzrokovanog morbiditeta i mortaliteta, nego i zbog posljedica na kvalitet života, kako oboljelih, tako i članova njihovih porodica, izgradnjom Klinike za onkologiju, i izgradnjom PET / CT centra, koja predstavlja jednu od najsavremenijih dijagnostičkih metoda za dedukciju i praćenje efekata terapije kod većine malignih oboljenja, doprinijećemo da i ova zdravstvena usluga bude ostvarena u našoj zemlji. Troškovi po osnovu liječenja naših građana, koji na godišnjem nivou iznose 14.500.000 evra, izgradnjom PET / CT centra, koji se realizuje po modelu javno-privatnog partnerstva, doprinijeće se da se izdvajanja po ovom osnovu smanje.