U Tivtu predstavljeni onkološki trendovi

Jedan od predavača čije je izlaganje pobudilo značajno interesovanje učesnika Medicalove radionice za novinare u Tivtu bio je prof. dr Vladimir Todorović. Baveći se obimnom i uvijek aktuelnom temom trendova u onkologiji, on je iskoristio priliku i da prezentuje potencijal i potrebe Klinike za onkologiju i radioterapiju u Podgoricu, čiji je direktor. Ukazujući na brojne relevantne rezultate, on je opisao i statističku sliku epidemije kancera kod nas i u svijetu, a nametnule su se i druge interesantne teme vezane za ovu oblast.

Kancer, kao globalni epidemiološki problem, prema podacima koje je na skupu u Tivtu pokazao prof. dr Vladimir Todorović, ima incidencu od 18.1 milion pacijenata u svijetu, a do 2040. se predviđa da će ona brojiti  29.5 miliona. Drugi je uzrok smrti u svijetu, budući da podaci iz 2018. u tom smislu pokazuju cifru od 9.5 miliona umrlih. Do  2040. godine se predviđa da će ta cifra iznositi 16.5 miliona. U sledeće dvije decenije predviđa se porast broja oboljelih  za 70%, prije svega u zemljama u razvoju.

Tabela: Broj UMRLIH od karcinoma

Kada je u pitanju ženska populacija, najčešće se  dijagnostikuje  karcinom dojke, kolorektuma, pluća i cerviksa, a kod muškaraca dominiraju onkološka oboljenja pluća, prostate, kolorektuma i želuca. Ono što uglavnom predstavlja smetnju u optimalnom radu jeste nedovoljno resursa u dijagnostici  i inovativnim terapijama. Jedna od pet zemalja u regionu, kako je naveo prof. Todorović, ima registar za rak, što je bitan  parametar u planiranju  terapije. Crna Gora je u tom krugu zemalja sa registrom od 2013.

Sl. 1: Distribucija  incidence i mortaliteta različitih kancera[1]

Prema podacima koje pokazuju registri, incidenca je veća u zemljama Zapadne Evrope, ali je, kako je objasnio prof. dr Todorović, suština u tome da se radi o ranodijagnostikovanim bolestima, sa dobrom prognozom liječenja, što je jedna od važnih tendencija u tretmanu kancera. Mortalitet je, nasuprot ovome, veći u zemljama Istočne Evrope i na Balkanu. Trendovi u epidemiologiji pokazuju da je 1900. 18% populacije imalo rak, 2000. 53%, a 2050. će 100% ljudi na planeti imati neku vrstu karcinoma. – To ne znači da će oni da umru od ove bolesti, ali će se ona dijagnostikovati, možda nekim genetskim testiranjima. I izlječenje će biti mnogo lakše nego danas. Znači, bitno je da preveniramo rak, da ga liječimo, da ga izliječimo, i, ukoliko to ne možemo, da produžimo život i poboljšamo kvalitet života pacijentima – objasnio je prof.  Todorović. Ukazujući na statistiku razvijenih zemalja, on je objasnio da se upravo  u prevenciji i ranoj dijagnostici nalaze ključna rješenja za optimalan ishod bolesti. U Švedskoj, npr., 64%  ukupnog broja oboljelih ostvari petogodišnje preživljavanje, što je oko 20% više nego u zemljama u razvoju. Ukoliko bi ostale zemlje primjenjivale praksu Švedske, objašnjeno je ovom prilikom, oko 270.000 osoba oboljelih od karcinoma živjelo bi duže od 5 godina.

Faktori na koje se može uticati u smislu primarne prevencije, istaknuto je, jesu: pušenje  duvanskih proizvoda, ishrana, fizička aktivnost, uticaj sunčeve svjetlosti, alkoholizam, ali i izbjegavanje infektivnih oboljenja imunizacijom i hemioprevencijom (HPV, EBV,  Helicobacter pilory i sl. ). Kada se govori o ranom otkrivanju i skriningu valja znati da za karcinom pluća nije značajan skrining, za karcinom prostate samo relativno, ali je skrining metoda koja se preporučuje u vezi sa karcinomom dojke, grlića materice kolorektalnog carcinoma.

Prikazujući specifičnost našeg zdravstvenog sistema, prof. dr Vladimir Todorović naveo je kao karakteristične kao i za region, visoku incidencu mortaliteta od karcinoma. – Kod nas se karcinomi dijagnostikuju sa lošijom prognozom, agresivniji su i veća je distribucija bolesti – kaže on. Nasuprot tome, u zapadnim zemljama, pogotovu u skandinavskim, mnogo je veći broj pacijenata koji se dijagnostikuju, ali je mortalitet značajno niži. Riječ je o rano otkrivenim bolestima koje se kvalitetno liječe. To je bio  naš  cilj, navodi prof. Todorović,  koji i mi na Balkanu treba da postignemo.

Projekcija budućnosti liječenja

– Vidimo da se postižu pomaci u našoj zemlji kada su u pitanju prevencija i skrining. Na određenim teritorijama je to bio pilot̵ projekat, ali sada se on razvija na cijeloj teritoriji Crne Gore, tako da možemo da dobijemo veći broj pacijenata koji su u nižem stadijumu i oni mogu da se izliječe u potpunosti – objasnio je prof. Todorović.  − Nijedan karcinom − rekao je dalje − ne može da se liječi samo na osnovu snimaka, kliničke slike, laboratorijskih analiza, mora patohistolog da postavi dijagnozu. Danas se ide korak dalje. Nije samo dovoljno dati patološki nalaz, koraju se analizirati i prediktivni parametri na osnovu kojih se liječi određeni pacijent. Na osnovu toga danas imamo nekoliko vrsta karcinoma dojke i pluća koji se liječe na različite načine, što ranije nije bio slučaj. Sve zahvaljujući individualizovanju terapije.