– Molekularno profiliranje je budućnost u onkologiji. To znači da se individualizuje kako sam tumor, tako i terapija tog pacijenta – kaže prof. Todorović. Danas se samo postavlja pitanje šta u terapiji ide prvo: hirurgija, radioterapija, hemioterapija, ciljani ljekovi. Kod različitih oblika bolesti primjenjuje se i različit redosljed u terapiji. Ne mora da znači da će hirurgija uvijek biti na prvom mjestu. – Čak i ukoliko pacijent ima metastatsku bolest, u određenim slučajevima možemo da ga izliječimo. Ukoliko to nije moguće, možemo dostići da pacijenti godinama mogu da žive sa veoma dobrim kvalitetom života. Na osnovu toga će karcinom biti hronična bolest koju ćemo držati pod kontrolom određenim ciljanim ljekovima. To će biti budućnost liječenja u onkologiji – rekao je Todorović.
Osnovne probleme u ostvarenju optimalnog terapijskog cilja, prema podacima do kojih se došlo angažovanjem regionalnih udruženja onkologa[2] predstavljaju: kanceri dijagnostikovani sa lošijom prognozom (agresivniji tipovi), kasnija dijagnostika (viši stadijumi bolesti), nedostatak pravog multidisciplinarnog rada ili konzilijuma, nedostatak radioterapijske opreme, nedostatak adekvatne hirurgije i opreme, nedostatak inovativnih ljekova, nedostatak adekvatnih planova i registara za kancer, nedostatak primarne i sekundarne prevencije, nedostatak adekvatne finansijske podrške i suboptimalnih budžeta. Ukazujući na ove podatke, prof. Todorović je ovom prilikom dao nešto optimističniju viziju crnogorskog zdravstva koju odlikuje dosta novina, prvenstveno u smislu nabavke novog radioterapijskog aparata, a potom i u smislu pomaka u cilju ostvarenja bolje komunikacije među stručnjacima, njihovog većeg angažovanja i uopšte rada na inoviranju i osavremenjivanju sistema.
Govoreći o multidisciplinarnom pristupu u liječenju pacijenta, on je naveo podatak da je u periodu januara 2019. kodine konzilijum KCCG̵ a donio ukupno 218 odlika u vezi sa terapijom karcinoma: dojke − 47, ginekoloških − 25, glave i vrata − 15, digestivnih − 25, uroloških − 36, endokrinih − 3, kostiju − 7 i centralnog nervnog sistema – 2 . Analizirajući broj angažovanih stručnjaka onkologa , objasnio je da se Crna Gora nalazi na zavidnoj poziciji u odnosu na ostale temlje regiona, te da možemo biti zadovoljni takvim statusom. Kada je u pitanju korelacija izdvajanja za zdravstvo po stanovniku i odnos mortaliteta i incidence, objasnio je da je ovogodišnji zdravstveni budžet znatno uvećan u odnosu na prethodne godine. Naravno, ne može biti riječi o tretmanu kakav se sprovodi u zemljama naprednog svijeta, ali je pomak evidentan.
Onkologija u Podgorici
Od kada je 13. jula 2010. otvorena nova Klinika za onkologiju i radioterapiju, do kraja te godine, prema podacima koje je prikazao prof. Todorović, liječeno je 650 bolesnika. Značajan porast broja liječenih evidentiran je do kraja 2017. – 1.760. Broj ambulantnih pregleda porastao je sa 18.000 (2010) na 28.396 (2018), a u periodu 2010̵2017. na Medikalnoj onkologiji i radioterapiji realizovano je ukupno 171.000 pregleda.
U okviru Klinike za onkologiju i radioterapiju funkcionišu: Centar za medikalnu onkologiju sa dnevnom bolnicom, Centar za radioterapiju (Odjeljenje za eksterno zračenje, Odjeljenje za brahiterapiju) i Centar za nuklearnu medicinu (Ambulanta za bolesti štitaste žlijezde, Kabinet za SPECT). Na Onkološkoj poliklinici obavljaju se onkološki multidisciplinarni konzilijumi (11), funkcioniše Dnevna bolnica za medikalnu onkologiju, ambulante (8), kabineti (7), angažovani su psiholog, radiološki tehničari, medicinskih sestre/tehničari, 3 doktora nauka, a u cilju ostvarenja multidisciplinarnosti usluge pacijentima pružaju stručnjaci različitih specijalnosti onkologije, interne medicine, radiologije, nuklearne medicine, hirurgije, ukupno 115 zaposlenih.
U okviru Centra za radioterapiju Klinike za onkologiju pacijentima usluge pruža 9 specijalista (6 subspecijalista), funkcionišu 2 linearna akceleratora: Oncor Siemens, na kome se dnevno liječi oko 80 bolesnika, te novi Varian Trubim – sa oko 26 bolesnika svakodnevno tretiranih. Na klinice se primijenjuje i brahiterapija, odnosno unutrašnje zračenje – terapija karcinoma grlića materice i endometrijuma. Zračenje se primijenjuje kod oko 60 % svih bolesnika sa karcinomima.
Varian TRUBIM radioterapijski akcelerator predstavlja najsavremeniji sistem za transkutanu radioterapiju kod svih tumorskih lokalizacija, omogućava automatsku isporuku grupe polja zračenja, optimizuje kretanje gentrija − efikasno isporučuje tretman, ostvaruje veliku brzinu rotacije kolimatora, posjeduje softver za geometrijsku kontrolu rada i dnevni izvještaj o kvalitetu rada aparata. Hiperark sistem za stereotaksičnu isporuku tretmana tumora mozga, kako je prezentovao prof. Todorović, podrazumijeva automatsku dijagnostiku i rano otkrivanje mogućih problema i kvarova i preventivno održavanje, te je omogućena maksimalna zaštita zdravih organa − smanjenje komplikacija terapije.
U okviru planiranih aktivnosti na Klinici izdvajaju se razvijanje savremenih tehnika na linacu Varian Trubim, edukacija timova za razvoj novih tehnika zračenja (IMRT, VMAT, IGRT), osposobljavanje Aria informacionog sistema, telemedicinsko povezivanje sa savremenim referentnim centrima, a planirana je nabavka još jednog Linaca na Staroj onkologiji.
Add comment