Upravljajte svojim zdravljem

0
253

– Internet predstavlja moćan alat da se poveća zdravst­vena pismenost i osnaži pacijent. Međutim, sama količina infor­macija koje primamo je ogromna. Sa obiljem dostupnih podataka, relevantnost, pouzdanost i kvalitet informacija postaje razlog za brigu. Razlikovanje dobrih od loših informacija, uglavnom, pada na pojedinca. To je razlog zašto zdravstvena pismenost nije luksuz, već neophodna vještina – rekao je ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović.

On je, otvarajući inicijalni regionalni sastanak Savjeta Evrope o modelu platforme informisanosti građana o pravima na zdravstvenu zaštitu, koji je održan u podgoričkom hotelu “Ramada”, poručio da ljudi treba da imaju pouzdane izvore infor­macija na koje mogu da se oslone.

– Znamo daje svako zainteresovan za znanje o zdravlju i zdravstvu, ali nijesu svi zdravstveni stručnjaci. Ljudi su sve više zainteresovani za znanje o lijekovima koje uzimaju i žele da saznaju više o metodama liječenja. Zato je važno imati zakone koji se fokusiraju na prava, interese i bezbjednost pacijenata, koji garantuju da su informacije nepristrasne, osiguravaju da infor­macije zadovoljavaju potrebe i očekivanja pacijenata, da su tačne, te da ne dovode u zabludu – smatra prof. dr Radunović.

Potpuno je, dodao je on, razumljivo da ljudi, pored infor­macija o lijekovima, treba da imaju i informacije o njihovim pravima, kada im je potrebno da odluče o svom liječenju. -Zdravstvena pismenost očito ima glavnu ulogu u rješavanju poteškoća u hroničnim bolestima i pomaže u definisanju preven­tivnih strategija. Istraživanja pokazuju da ljudi sa neadekvatnom zdravstvenom pismenošću imaju manje znanja o značaju preven­tivne zdravstvene zaštite i stoga je veća vjerovatnoća da budu prim­ljeni u bolnicu – rekao je prof. dr Radunović, i dodao da je zdravst­vena pismenost najniža među starijim ljudima.

Istraživanja su, upozorio je on, identifikovala značajne praznine u zdravstvenoj pismenosti između društvenih grupa, što bi moglo djelimično objasniti nejednakosti u zdravlju.

– Zapravo, 37 odsto stanovništva EU sa najnižim stepenom obrazovanja ima loše ili veoma loš nivo zdravlja, u poređenju sa manje od 4 procenta Evropljana sa najvišim nivoom obrazovanja koji imaju visok nivo zdravlja. Istraživanja su ukazala i na potrebu za više detaljni­jih analiza kako bi se istražile ove razlike. To bi omogućilo da zemlje mogu da uče jedne od drugih – rekao je dr Radunović. Ljudi, poručio je on, treba da preuzmu odgovornost kao “ko-menadžeri” sopstvenog zdravlja.

Važno je imati zakone koji se fokusiraju na prava, interese i bezbjednost pacijenata, koji garantuju da su informacije nepristrasne, tačne, te da ne dovode u zabludu – poručio je ministar zdravlja, prof dr Radunović.

 

Poštovati prava

Koordinator projekta za zdravstvo u Savjetu Evrope Meri Gafar Zade predstavila je projekat “Konsultovanje građana o pravu na zaštitu zdravja”, čiji je glavni cilj bio kako da priđu ranjivim grupama u društvu i da ih “prosvijetle o tome kako da najbolje nađu model za liječenje”.

– Važan aspekt rada u Evropi je da se naprave zdravstveni centri koji će se bazirati na vrijednostima pothranjenim u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima – kazala je Gafar Zade.

 

Doktor Google” koristan, ali nosi rizik

Dr Tomica Milosavljević, koordinator projekta Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, poručio je da je „doktor Google” koristan sa jedne strane, ali da sa druge nosi rizik.

– Na Internetu se mogu naći korisne informacije, ali čovjek mora da ima dozu kritičnosti o onom što sazna na toj mreži. Ima puno informacija u vezi sa zdravim stilovima života i sa tim kako možemo sačuvati zdravlje i unaprijediti ga. Ali, uvijek je dobro razgovarati sa svojim doktorom, umjesto sa „doktorom Google” – ukazao je Milosavjević.

 

Crna Gora prvi put na čelu Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope

Dan uoči sastanka o zdravstvenoj pismenosti, ministar zdravja dr Miodrag Radunović otvorio je plenarni sastanak Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, kojom Crna Gora prvi put predsjedava.

Osim Crne Gore, članice te organizacije su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Rumunja, Srbija, Makedonja, Moldavija, Albanija, Bugarska i Izrael. Cilj zajedničke političke i institucionalne inicijative vlada deset država je saradnja zdravstvenih sistema regiona i unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga i razmjena stručnjaka i znanja u oblasti zdravstva.

Na sastanku su učestvovali svi predstavnici članica mreže, kao i predstavnici SZO, koordinator Svjetske zdravst­vene mreže za Jugoistočnu Evropu, te brojni partneri.

Ministar zdravja prof. dr Miodrag Radunović potpisao je u ime Zdravstvene mreže Jugoistične Evrope, čiji je predsjednik, memorandum o razumijevanju sa predstavnicom Agencije UN za populacioni fond (UNFPA) Angelinom Bolognom.