Dr Milovan Jovanović, spec. ginekolog i akušer
Dom zdravlja Podgorica
Vulvovaginalna kandidijaza (VVC) pored bakterijske vaginoze predstavlja najčešću vaginalnu infekciju sa epidemiološkog aspekta. Njen najčešći uzročnik je Candida Albicans, gljivični mikroorganizam koji je u ljudskom organizmu gotovo sveprisutan u vidu fiziološke, odnosno rezidentne flore. Kandida je normalno prisutna u vagini, ustima, digestivnom traktu i koži, asimptomatski. Vaginalnu rezidentnu floru kod zdravih žena, pored C. Albicans, čine i drugi mikroorganizmi (Acinetobacter, Corynebacterium, Micrococcus, Peptostreptococcus, Staphylococcus), ali primarno bakterije iz reda Laktobacilusa (L. acidophilus i L. Doderlein), koje produkuju mliječnu kisjelinu i pH vagine održavaju kisjelim. Normalan pH vagine zdrave žene je u rasponu vrijednosti 3,8-4,2. Narušavanjem ravnoteže uslova sredine ili imunoloških uslova kandida prelazi iz oportunističkog /komensalnog u patogeni oblik koji kod žena izazivaju simptome vaginalnog svraba, crvenila, pojačanog i neprijatnog vaginalnog sekreta, otoka sluznice vagine, otežanog mokrenja, bolnih seksualnih odnosa.
Prema dostupnim epidemiološkim podacima 75% žena u reproduktivnom periodu najmanje jednom u životu oboli od VVC, a polovina od ukupnog broja žena je oboljela bar jednom do svoje 25. godine. Ukoliko se infekcija kandidom ponavlja minimum četiri puta tokom godinu dana, radi se o rekurentnoj vulvo vaginalnoj infekciji (RVVC). Procijenjeno je da se kod 10% žena u reproduktivnoj dobi javlja rekurentna infekcija odnosno, da je ovim tipom infekcije pogođeno preko 140 miliona žena širom svijeta.
U novije vrijeme, pored C. Albicans, kao sve češći uzročnici infekcije kandidom pominju se i non-albicans sojevi. Prema studijskim podacima čine između 10% do čak 45% slučajeva VVC. Candida Glabrata je dominantni uzročnik među non-albicans sojevima, dok su izolovane još i C. Tropicalis, C. Krusei, C. Parapsilosis i C. Guilliermondii i vrlo je vjerovatno da je simptomatologija ozbiljnija u odnosu na albicans sojeve u smislu bola i dispareunije. Neuspijeh liječenja je čest kod ovih sojeva kandide zbog veće otpornosti ili niske osjetljivosti na standardnu antimikotsku terapiju, što ovaj soj često čini uzročnikom rekurentnih infekcija. U prilog tome navodi se i činjenica da su klinička slika i simptomi pacijentkinja inficiranih bilo albicans, bilo non-albicans sojem identični.
Nekoliko faktora, takođe, mogu biti uzročnici pojave RVVC: imunokompromitujuća stanja (dijabetes melitus, trudnoća, HIV pozitivne osobe…), hormonski disbalans, starije životno doba, neadekvatno seksualno ponašanje, neracionalna i česta upotreba antibiotika.
Svjedoci smo neracionalne prjmene antibiotika, koja sa sobom nosi visok porast rezistencije na antibiotsku terapiju, što prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predstavlja jedan od zabrinjavajućih globalnih problema. Antibiotici primijenjeni sistemski ili lokalno (vaginalno), predstavljaju jedan od najčešćih i najpredvidljivijih uzroka vulvo vaginalne kandidijaze kod pacijentkinja, sporadično ili rekurentno. Procjenjuje se da će čak 3 od 4 žene razviti simptome ove infekcije. Rizik za razvoj VVC počinje od 3. dana antibiotske terapije, a period od 3. do 30. dana nakon početka terapije antibioticima nosi najveći rizik za razvoj VVC. Na osnovu kliničkog iskustva antimikotska profilaksa je efikasna i preporučuje se prilikom upotrebe ove terapije.
Kako bismo prevenirali neželjene događaje i zaštitili pacijenktinju od potencijalnih dodatnih problema, potrebno je da procijenimo da li spada u rizičnu kategoriju, adekvatno je savjetovati ukoliko iskusi simptome VVC i svakako dati savjet za primjenom lokalne (vaginalne) antimikotske terapije u slučaju duže primjene antibiotika. Ljekovi prvog izbora su topikalni preparati, poput butokonazol krema, koji se svrstava u novije proizvode na tržištu, što je sa aspekta rezistencije veoma važno. Klinički je visoko efikasan u liječenju vaginalnih infekcija izazvanih sojevima C. Albicans, sa napomenom da u Sjedinjenim američkim državama, pod odobrenjem Administracije za hranu i ljekove (FDA), posjeduje i indikaciju za liječenje non-albicans infekcija (C. glabrata, C. parapsilosis, C. tropicalis). Pored unaprijeđene efikasnosti i činjenice da na ovu aktivnu supstancu na našim prostorima nije razvijena rezistencija, prava novina koju ovaj proizvod donosi jeste inovativna tehnologija izrade krema. Ona omogućava duže zadržavanje lijeka na sluzokoži vagine, nakon samo jedne aplikacije, nalik depo-preparatu. Primjenom vaginalnog krema sa butokonazolom postiže se ranije oslobađanje od simptoma, tako da pacijentkinje već u prvih 24 sata od primjene mogu iskustiti oslobađanje od neprijatnih simptoma infekcije kandidom. Bioadhezivna tehnologija dozvoljava i bolje zadržavanje krema na mjestu primjene, odnosno smanjuje neprijatno curenje lijeka, i u isto vrijeme omogućava upotrebu lijeka u bilo koje doba dana, odnosno ne zahtijeva noć i horizontalan položaj za aplikaciju.
Na kraju, dizajn aplikatora koji je prethodno napunjen kremom i u potpunosti spreman za upotrebu je potpuno ergonomski. Nema opasnosti od povrede okolnog tkiva pri korišćenju aplikatora, koji se postavlja u sjedećem, stojećem ili ležećem položaju vaginalno do zone komfora i pomoću klipa se istisne cjelokupni sadržaj krema u vaginu.
Add comment