Mr Gordana Magdelinić, spec. zdravstvene njege
Opšta bolnica Berane
Zdravstvena njega nakon artroplastike (hirurškog uklanjanja nekih ili svih djelova zgloba) pomaže pri ponovnom uspostavljanju normalne funkcije oštećenog ekstremiteta. Pomaže i u prevenciji komplikacija kao što su infekcija, flebitis i respiratorni problemi. Njega nakon artroplastike uključuje centriranje oštećenog zgloba, pomoć pri vježbanju i obezbjeđenje rutinske postoperativne njege. Jednako važno u zbrinjavanju je podučavanje o njezi u kućnim uslovima i vježbama koje mogu trajati tokom nekoliko godina, zavisno od tipa izvedene artroplastike i stanja bolesnika.
Dvije najčešće procedure artroplastike su kup artroplastika i totalna zamjena zgloba. Totalna zamjena zgloba (obično kuka ili koljena ) najčešće se izvodi na bolesnicima starosti preko 50 godina. Totalna zamjena kuka može se koristiti u tretmanu osteoartritisa i teškog reumatoidnog artritisa. Totalna zamjena zgloba koljena koristi se u tretmanu teških bolova, kontrakture zgloba i oštećenja zglobnih površina, stanja koja ograničavaju potpunu fleksiju i ekstenziju.
Sestrinstvo je profesija čija je osnovna djelatnost zdravstvena njega. Da bi sestrinstvo činilo grupu sveobuhvatnog, ali i specijalizovanog znanja, potrebno je dostizanje ciljeva kroz akademsko studiranje i kroz sticanje vještina, pa i navika. Medicinske sestre moraju imati dovoljno obrazovanja da upravljaju složenim zadacima i povećanom odgovornošću. Lucas B. ističe da pacijenti sa artroplastikom kuka zahtijevaju stručnu njegu kako bi se oporavili od operacije i anestezije. Zdravstvena njega ima ključnu ulogu u dugoročnom oporavku, upravljanju rizicima od dislokacije proteze, neuspjehu liječenja zbog preranog otpuštanja ili infekcije. Uloga medicinske sestre u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj njezi, praćenju i identifikaciji komplikacija je velika. Ključ za dobru i kvalitetnu postoperativnu zdravstvenu njegu i medicinsku rehabilitaciju jeste uska i kontinuirana saradnja bolesnika, medicinske sestre, fizioterapeuta, fizijatra i ljekara-operatora, odnosno svih članova tima koji su uključeni u postoperativni program oporavka bolesnika.
Izvođenje procedure nakon artroplastike:
– Provjeravati vitalne znake na svakih 30 minuta, dok se ne stabilizuju, a zatim na svakih 2 do 4 sata, a nakon toga rutinski, prema bolničkom protokolu. Obavijestiti ljekara o bilo kakvim promjenama vitalnih znakova, jer oni mogu ukazati na infekciju ili krvarenje.
- Podsticati bolesnika da duboko diše i da vježba kašljanje.
- Vršiti obostranu neurovaskularnu procjenu na svakih 2 sata tokom prvih 48 sati, a potom na svakih 4 sata na eventualne znakove komplikacija. Provjeriti boju, temperaturu, pokrete prstiju, senzibilitet, otok, kapilarno punjenje i puls stopala oštećene noge i uporediti ga sa zdravim ekstremitetom. Provjeriti da li se žali na bol, upalu, ukočenost ili osjećaj mravinjanja.
- Primijeniti elastične čarape ili sekvencijalni uređaj za kompresiju, prema preporuci, za podsticanje povratka venske krvi i prevenciju nastanka flebitisa i embolije pluća. U toku svakih 8 sati jedanput ukloniti čarape ili kompresioni zavoj, pregledati noge na postojanje dekubitalnog ulkusa zbog pritiska i ponovo ih postaviti.
- Primijeniti analgetike, kako je propisano.
- Primijeniti i.v. antibiotike, kako je propisano, najmanje tokom 48 sati nakon hirurške intervencije da bi se minimizirao rizik od infekcije rane.
- Primijeniti antikoagulantnu terapiju, prema nalogu, za minimiziranje rizika od tromboflebitisa i stvaranja embolusa. Neophodna je opservacija na krvarenje i simptome flebitisa, kao što su toplota, otok, osjetljivost, crvenilo i pozitivan Homansov znak. Pratiti laboratorijske rezultate, kao što su kompletna krvna slika, protrombinsko vrijem ili PTT ( parcijalno protrombinsko vrijeme).
- Provjeriti zavoje zbog prekomjernog krvarenja. Provjeriti drenažu na zavoju i označiti ih vašim inicijalima, datumom i vremenom. Ako je potrebno, primijeniti više sterilnih zavoja i upotrijebiti hipoalergijske trake. Obavijstiti ljekara u slučaju ekcesivnog krvarenja.
- Posmatrati boju sadržaja u sistemu drenaže zatvorene rane. Podesnom drenažom prevenirati nastanak hematoma. Drenaža gnojnog sadržaja i groznica mogu ukazati na infekciju. Izdrenirani sadžaj prazniti i mjeriti, kako je preporučeno, korišćenjem sterilne tehnike radi prevencije nastanka infekcije.
- Pratiti dnevni unos i gubitak tečnosti ( uključiti i drenažni sadržaj u količinu gubitka tečnosti).
- Na povrijeđeno mjesto, ako je propisano, primijeniti tokom prvih 48 sati kesu sa ledom radi smanjenja otoka, smanjenja bola i kontrole krvarenja.
- Na svaka 2 sata treba okretati bolesnika, ne više od 45 stepeni na obje strane i držati u tom položaju koliko mu je udobno. Ova promjena položaja povećava udobnost, prevenira nastanak dekubitusa zbog pritiska i pomaže u prevenciji raspiratornih komplikacija.
- Naučiti bolesnika da izvodi vježbe za jačanje mišića povrijeđenog i nepovrijeđenog ekstremiteta, prema preporuci, kao pomoć u obezbjeđivanju mišićne snage i stepena pokretljivosti i radi prevencije nastanka flebitisa. Treba sarađivati sa fizioterapeutom, ako je tako propisano.
- Prije tretmana treba aplikovati blagi analgetik, prema nalogu, zbog toga što pokreti mogu biti veoma bolni. Ohrabriti pacijenta tokom vježbanja.
- Pomoći pacijentu u progresivnom kretanju, upotrebom podesnih štaka ili šetalice, kada je to neophodno
Procedure nakon artroplastike kuka:
- Držati operisanu nogu u abdukciji u neutralnom položaju radi stabilizacije kuka i držanja glave femura u acetabulumu. Postaviti jastuk između nogu pacijenta da bi se obezbijedila abdukcija kuka.
- Ako bolesnik želi, radi udobnosti, podignuti mu glavu (podizanjem kreveta) za 45 stepeni (neki ljekari dozvoljavaju elevaciju od 60 stepeni). Nogu ne treba držati podignutu duže od 30 minuta radi prevencije prekomjerne fleksije kuka. Upozorenje medicinskim sestrama: Ne dozvoliti fleksiju kuka za više od 90 stepeni, jer može doći do dislokacije proteze!
- Dan nakon operacije započeti sa bolesnikom vježbe plantarne fleksije i dorzalne ekstenzije stopala operisane noge. Kada je preporučeno, početi sa učenjem bolesnika vježbi za jačanje kvadricepsa. Protokol napredovanja varira. Najvećem broju bolesnika je od prvog dana dopušteno da počnu sa premiještanjem i progresivnim tretmanom pomoćnim uređajima. Ako je propisano, obezbijediti bolesniku fizikalnu terapiju.
Posebno treba napomenuti:
- Prije operacije, bolesniku objasniti proceduru. Naglasiti da je normalno da se nakon operacije često kontrolišu i prate vitalni znaci, neurovaskularni integritet i drenaža rane.
- Obavijestiti pacijenta da će primati intravenozno antibiotike oko dva dana i da će mu radi kontrole bola na raspolaganju biti farmakološke i nefarmakološke metode. Objasniti potrebu za imobilizacijom povrijeđene i vježbanje nepovrijeđene noge, kako je propisano.
- Prije otpusta, obučiti bolesnika o kućnoj njezi i vježbanju i obaviti zdravstveno-edukativni rad sa porodicom ili pratiocem.
Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije: ,,Medicinska sestra je lice koje ima završeno sestrinsko obrazovanje i koje je kvalifikovano i ovlašćeno da obavlja odgovorne poslove na unapređenju zdravlja, sprečavanju bolesti i njezi bolesnika”. S tim u vezi, može se zaključiti da medicinka sestra, kroz sprovođenje zdravstvene njege, ima za cilj što brže postizanje stanja u kojem će bolesnik sa što većom samostalnošću zadovoljiti osnovne životne potrebe i neophodnu mobilnost, a krajnji cilj je što veći kvalitet života.
Add comment