Rad mozga se prati preko specijalne kape u koju su uključeni kablovi od optičkih vlakana i laserski zraci koji prate krvotok.
Istraživači u Laboratoriji za funkcionisanje mozga univerziteta Jejl, u Konektikatu, uključuju lasere u specijalne kape. Dvoje istraživača u laboratoriji, Šol Jahil i Šo Broner, omogućavaju uvid u njihov mozak, dok razgovaraju o slikama koje vide na kompjuterskim ekranima.
Neravne, višebojne slike odražavaju šta se zbiva u njihovim glavama, dok razgovaraju. Oprema za praćenje rada mozga samo je mali dio istraživanja da se nađu odgovori o radu mozga:
„Želimo da shvatimo nervno kolo povezano sa razgovorom“, kaže Džoj Hirš, neurolog i profesor Medicinskog fakulteta.
U Laboratoriji za funkcionisanje mozga univerziteta Jejl, kojom upravlja Džoj Hirš, istražuje se kako nam mozak omogućava konverzaciju sa drugima.
U vrh svakog kabla od optičkih vlakana ubaci se slab laserski zrak koji prodire u mozak 2.5 centimetra. Vizuelni podaci i izraz lica povezani su sa moždanim sistemom, koji omogućava govorni proces.
Laserski zraci se odbijaju od krvi, a podatke skuplja druga polovina kablova. Time se omogućava uvid u količinu kiseonika u krvi. Vidljive su detaljne slike mozga sa jasnim bojama koje ukazuju gdje se odvija akcija.
Istraživanje bi moglo da pomogne u shvatanju autizma i njegovog uticaja na pojedince.
„Kada se radi o autizmu, prvi znak bolesti, koji se najčešće prvo uoči kada roditelji i stručnjaci posumnjaju da bi dijete moglo da ima autizam, jeste činjenica da dijete ne stupa u kontakte sa drugima, ali ništa ne znamo o tome kako djeluje neuronska veza kod takvih kontakata“, ističe dr Hirš.
Dodajte komentar