Porodica, kao osnovna socijalna jedinica u kojoj se zdravstvene potrebe formiraju i rješavaju, ima odlučujuću ulogu u zdravlju svojih članova.
Unutar porodice, u procesu primarne socijalizacije a pod neposrednim uticajem roditelja formira se ponašanje u vezi sa zdravljem koje se kasnije nadograđuje tokom sekundarne socijalizacije pod uticajem okruženja.
Ujedinjene Nacije (UN) su 1993. godine 15. maj proglasile Međunarodnim danom porodice kako bi se posebno predstavio njen značaj u društvenom sistemu. Cilj obilježavanja ovog dana je, pored podizanja svijesti javnosti o značaju porodice i problemima sa kojima se ona suočava, afirmacija porodice i porodičnih vrijednosti, podsticanje jednakosti između polova u okviru porodice, kao i njena zaštita.
Tema obilježavanja ovogodišnjeg Dana porodice je; „Porodice i inkluzivna društva“ što znači da porodica treba da postane prioritet u kreiranju svih sektorskih politika koje imaju za cilj promovisanje miroljubivih i inkluzivnih društava, obezbjeđenje pristupa pravdi za sve i izgradnju efikasnih, pouzdanih i inkluzivnih institucija na svim nivoima. Značajno je podstaći javnost na pružanje podrške porodicama koje su suočene sa problemima u ekonomskom, društvenom i kulturnom smislu. Prema preporukama UN porodica zahtijeva posebnu pažnju, naročito u situaciji kada je pogođena siromaštvom, invalidnošću njenih članova i nasiljem, posebno kada je riječ o ženama. U rješavanje ovih problema neophodno je uključivanje svih nadležnih institucija.
Ukupan broj porodica u Crnoj Gori prema popisu iz 2011. godine iznosio je 167.177. Najviše ih je bilo u Podgorici i to 50.024, što čini 30% od ukupnog broja porodica u Crnoj Gori. U Nikšiću živi 19.278 porodica što je učešće od 11% ukupnog broja porodica, slijede Bijelo Polje i Bar sa po 7%. 131.218 porodica su formirane vjenčanjem bračnih parova, a 6.430 su u formi vanbračne zajednice. Jednoroditeljskih porodica je ukupno 29.529 i to 5.105 porodica u kojima je samo otac sa najmanje jednim djetetom, i 24.424 porodica gdje je jedini roditelj majka sa najmanje jednim djetetom. Prosječan broj članova u porodici je 3,3 u rasponu od 3,8 u Rožajama do 3,1 u Kotoru, Budvi, Tivtu, Pljevljima i Herceg Novom.
Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, u 2016. godini sklopljeno je 3.178 a razvedena su 703 braka. Broj sklopljenih brakova u 2016. godini manji je za 17,2% u odnosu na godinu koja joj je prethodila pri čemu se u istim poredbenim periodima bilježi porast broja razvedenih brakova za 21,8% godinu, odnosno porast sa 577 u 2015. godini na 703 razvedena braka u 2016. godini.
U 10-godišnjem periodu najveći broj sklopljenih brakova zabilježen je 2007. kada je sklopljeno 4.005 brakova, dok je najveći broj razvedenih brakova zabilježen 2016. godine.
Važan činilac unapređenja kvaliteta porodičnih odnosa je planiranje porodice koji uključuje organizovan i sistemski zdravstveno-vaspitni rad sa mladima, ženama u reproduktivnom periodu, trudnicama, parovima i mladim porodicama sve sa ciljem podizanja nivoa znanja za zdravo ponašanje, usvajanje pozitivnih i suzbijanje negativnih oblika ponašanja vezanih za reproduktivno zdravlje. Planiranje porodice podrazumijeva i razvijanje humanih odnosa među polovima, pripreme za brak i odgovorno roditeljstvo, rađanje zdravog i željenog djeteta i očuvanje zdravlja majke i djeteta. Pored toga, planiranje porodice podrazumijeva i upoznavanje sa sigurnim metodama kontracepcije, kao i ukazivanje da je abortus, iako najčešće primjenjivan, po zdravlje žena najrizičniji i najmanje opravdan način planiranja porodice.
Prema posljednjim dostupnim podacima Centra za razvoj zdravstvenog sistema Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) u 2016. godini bilo je 7.092 porođaja, od toga 2.044 porođaja carskim rezom. Prema istom izvoru broj legalnih abortusa u 2016. godini iznosio je 763 i ukazuje na trend rasta broja registrovanih abortusa. Na žalost ovaj broj nije potpun, jer se jedan dio abortusa izvrši u privatnim klinikama i ne prijavljuje se dosljedno.
Dodajte komentar