7. decembar: GOTOVO POLOVINA 30-GODIŠNJAKINJA U BEOGRADU NEMA DJECU

0
115

BEOGRAD – Prema posljednjem popisu stanovništva, gotovo polovina žena u Beogradu koje imaju između 30 i 35 godina nema djecu. Natalitetna statistika je za nijansu bolja u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, u kojoj 29,4 odsto žena na pragu tridesetih godina nema dijete, odnosno u Vojvodini u kojoj 29,2 odsto tridesetogodišnjakinja nema nasljednika. Čini se da rode najčešće slijeću u južnu i istočnu Srbiju u kojoj „tek” svaka četvrta žena koja još nije oduvala 35 svjećica na rođendanskoj torti nema dijete.

Ovo je, prema mišljenju dr Mirjane Rašević, direktorke Instituta društvenih nauka, jedan od veoma zabrinjavajućih pokazatelja izvedenih iz posljednjeg popisa stanovništva koji će uskoro biti prezentovani javnosti i u koje je „Politika” imala ekskluzivan uvid.

– I prethodni popisi stanovništva upozoravali su da raste broj tridesetogodišnjakinja koje se nijesu ostvarile u ulozi majke – popis iz 2002. godine pokazao je da svaka peta žena u Srbiji koja ima između 30 i 35 godina nema djecu, ali danas je to svaka treća. Međutim, demografska zvona najglasnije zvone na uzbunu u prijestonici Srbije u kojoj čak 43 odsto žena ove starosne dobi nije bilo u porodilištu – ne krije zabrinutost direktorka Instituta društvenih nauka.

Iako stručnjaci Republičkog zavoda za statistiku nisu tragali za odgovorom na pitanje zbog čega babice postaju tehnološki višak, za demografe dileme nema: činjenica da je svaka druga mlada osoba u Srbiji nezaposlena i da najveći broj mladih nije stambeno zbrinut, u kombinaciji sa malim i neredovnim platama i osjećanjem opšte nesigurnosti, sigurno doprinosi odlaganju rađanja.

– Mi pretpostavljamo da će najveći broj žena koje nemaju dijete između 30 i 35 godina ipak roditi, jer sva istraživanja u našoj sredini govore da se roditeljstvo visoko vrednuje na skali životnih prioriteta. Nažalost, zakoni biologije, koji se rijetko kada mogu čitati između redova, svjedoče da će mali broj ovih žena roditi i drugo dijete i popraviti natalitetnu statistiku nacije – kaže dr Mirjana Rašević.

Ona podsjeća da je odgovor na pitanje – zbog čega žene koje rađaju dijete poslije 35. godine najčešće ostaju majke jedinaca, jednostavan i glasi: reproduktivna moć žene se sa godinama smanjuje, dužina čekanja na začeće se povećava, a trudnoće u četvrtoj deceniji često se komplikuju.

Međutim, odlaganje rađanja nije kolateralna posljedica života u tranziciji – i u razvijenim zemljama Evrope demografi su došli do saznanja da produženo školovanje, visoka težnja ka materijalnim dobrima, odnosno hedonistički obrazac življenja, kao i povećano investiranje u profesionalnu karijeru kod pripadnika oba pola, takođe doprinose odlaganju rađanja.

– Istražujući faktore koje mlade žene motivišu da zasnuju porodicu, ustanovili smo da je kvalitetan partnerski odnos i osjećaj psihološke i materijalne sigurnosti odlučujući za roditeljstvo. Zbog toga smatram da država svakako treba da finansijski podrži porodicu, ali i da podrži balans između roditeljstva i obrazovanja, odnosno roditeljstva i rada – ženama koje imaju djecu predškolskog uzrasta treba ponuditi klizno radno vrijeme ili rad kod kuće, ako je to moguće – predlaže dr Rašević.

Nažalost, i posljednji popis stanovništva pokazao je da je potvrda o višem stepenu akademskog obrazovanja obrnuto srazmjerna broju dječjih soba u stanu – samo one žene između 40 i 49 godina koje imaju samo (ili nezavršeno) osnovno obrazovanje rodile su više od dvoje djece. Žene sa visokim obrazovanjem te starosne dobi rodile su 1,37 djece.

– Rezultati popisa potvrdili su da Romkinje, Albanke i Muslimanke rađaju najviše djece. Istražujući uzroke ove pojave, mi smo pričali sa Romkinjama koje su bile zdravstveni medijatori i koje ističu da Romi žive u veoma konzervativnoj kulturi u kojoj se smatra da je smisao ženinog života – roditeljstvo. Drugi razlog je neznanje o kontracepciji i nedostatak materijalnih sredstava za abortus, a treći – socijalne beneficije koje oni dobijaju od države – zaključuje dr Mirjana Rašević.