Svaki građanin Crne Gore stariji od 15 godina, godišnje u prosjeku popije 6,6 litara alkohola, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije SZO. Prema njihovim podacima od zemalja regiona, samo više alkohola od nas konzumiraju u Srbiji i to 9,1 litar godišnje po glavi stanovnika. Na trećem mjestu u regionu po konzumaciji alkohola je Albanija, čiji građani u prosjeku godišnje popiju 4,5 litara, dok je pola litra manja potrošnja u Bosni i Hercegovini. Najmanje u regionu piju Makedonci koji godišnje konzumiraju 1,1 litar alkoholnog pića. Što se tiče svijeta rekorderi su u Litvaniji, gdje je potrošnja čak 15,2 litra po glavi stanovnika, a najmanje se pije u Tadžikistanu i to 0,3 litra.
Prema ocjeni dr Marine Roganović iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, u Crnoj Gori ima oko 30.000 alkoholičara, te samim tim alkoholizam pogađa i dodatnih oko 130.000 ljudi iz njihovog okruženja.
– Alkohol je u Crnoj Gori najčešće upotrebljavana supstanca, posebno među mladima. Oko 70 miliona ljudi u svijetu ima alkoholom izazvane poremećaje od čega 78 odsto nije liječeno. U Crnoj Gori postoji visoka tolerancija prema alkoholu, on je sastavni dio svakog porodičnog miljea. Alkoholičari se dugo podnose i u porodici i u društvu. Nezdrava alkoholičarska porodična sredina, bez vrednosnog sistema, rada i discipline, ne pruža djeci ljubav, toplinu i sigurnost. Djeca nemaju zdravu osobu u porodici za identifikaciju, često su i zlostavljana, uplašena, nesigurna, nepovjerljiva prema okolini, a svoje ponašanje formiraju po obrascu “sve što sam mrzio kod roditelja, usvojio sam”. Ulični idoli im postaju putokaz. To su djeca pod rizikom često postaju zavisnici. Konzumiranje alkohola je socijalno prihvatljivo ponašanje. Dio je nasleđa i nacionalne tradicije – navodi dr Roganović.
Add comment