[heading]Nacionalna strategija za prevenciju alkoholizma u skladu je sa preporukama i dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije, a za njenu buduću efikasnu primjenu nije dovoljno samo angažovanje zdravstvenog sistema i ljekara već čitavog društva. Alkoholizam povećava troškove liječenja, smanjuje produktivnost i prihode, rečeno je na skupu održanom 7. septembra u restoranu Ribnica u Podgorici[/heading]
Strategija prevencije alkoholizma i štetnih posljedica njegove upotrebe u periodu od 2013. do 2020. godine, predstavlja prvi strateški akt u Crnoj Gori i najvažniji dokument kojim će se utvrditi prioritetna područja i preporuke za političke odluke i mjere koje će biti opšteprimjenljive, a uzeće u obzir kulturološke specifičnosti i prioritete javnog zdravstva. Na okruglom stolu posvećenoj toj temi istaknuto je da je Strategija izrađena u skladu sa dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije, te da je za njenu djelotvornu primjenu i trajnu održivost potrebno jasno opredjeljenje i volja, kao i društvena svijest o značaju problema.
Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, otvarajući skup kazao je da je za uspjeh neophodna kontinuirana politička odlučnost i posvećenost, efikasna koordinacija, održiv izvor finansiranja, odgovarajuće angažovanje lokalnih vlasti, kao i civilnog društva i ekonomskih subjekata. – Sistem zdravstva je središnje mjesto za rješavanje problema i bolesti nastalih zbog štetne upotrebe alkohola na individualnom nivou. Drugi važan zadatak zdravstvenog sistema i ljekara je informisanje javnosti o društvenim i zdravstvenim posljedicama štetnog korišćenja alkohola. Sistem zdravlja i profesionalci treba da pruže podršku zajednici u nastojanjima da se smanje štete i pruži djelotvoran društveni odgovor. Uloga zdravstvenog sistema u tom poslu je da osigura prevenciju i liječenje pojedinaca i rizičnih ili onih porodica kod kojih je već došlo do poremećaja ili bolesti vezanih za zloupotrebu alkohola. Zdravstveni sistem treba da mobilizuje i uključi široki raspon učesnika i izvan tog sistema -kazao je ministar Radunović, naglašavajući da su „javnozdravstvene mjere za smanjenje štetnih posljedica zloupotrebe alkohola ponekad u sukobu s ostalim ciljevima poput slobodnog tržišta i izbora kupaca, a mogu se i doživljavati kao štetne za ekonomske interese i smanjenje državnih prihoda.” – U kreiranju politike Ministarstvo zdravlja se suočava s izazovima uravnoteženja mjera za unapređenje i zaštitu zdravlja populacije, kao i drugim ciljevima i obavezama prema međunarodnim zakonskim propisima i
Alkohol najozbiljniji zdravstveni problem
Korišćenje alkohola jedan je od najozbiljnijih zdravstvenih problema u svijetu, jer je to opijat koji se najčešće koristi u populaciji. Broj zavisnika u većini zemalja svijeta kontinuirano raste, a posebno je zabrinjavajuće što adolescenti sve ranije počinju da ga konzumiraju. – Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine, oko 2,5 miliona ljudi godišnje umire od posljedica povezanih s alkoholom, koji je i odgovoran za 4,4 odsto ukupnih bolesti i 3,7 odsto svih smrtnih slučajeva. To je veća smrtnost nego ona koju izaziva AIDS, nasilje ili tuberkuloza. Oko 320.000 mladih između 15 i 29 godina umire usljed uzroka povezanih s alkoholom. Naročito je to slučaj s muškarcima između 15 i 59 godina, kod kojih je alkohol vodeći faktor smrtnog rizika – istakao je ministar Radunović.
interesima. Međunarodni trgovinski sporazumi načelno poštuju prava država da preduzmu mjere za zaštitu zdravlja ljudi. Politika za smanjenje štetnog uzimanja alkohola mora prerasti zdravstveni sektor i na odgovarajući način uključiti i ostale društvene oblasti poput obrazovanja, pravosuđa, socijalne zaštite, poreske politike, trgovine, poljoprivrede, potrošačke politike i zapošljavanja, te civilno društvo i privredne subjekte – kazao je Radunović,
podsjećajući da je alkohol u Crnoj Gori počeo kasno da se koristi. Danas je konzumacija alkohola široko socijalno prihvaćena, kazao je ministar, ali u Crnoj Gori ne postoje detaljni empirijski podaci o prevalenci, količini i obrascima upotrebe alkohola kod odraslih.
– Ne postoji ciljano sprovedeno populaciono istraživanje alkoholizma u Crnoj Gori. Prema rezultatima Ankete o mjerenju životnog standarda sprovedene 2008. godine, na populaciji odraslih starijih od 20 godina, jedan od četvorice je pio alkohol povremeno ili svakodnevno. Jedna desetina pila je svaki dan. Konzumacija i učestalost teškog pijenja povezana je sa povećanim rizikom izazivanja saobraćajnih i drugih nesreća, kriminalnim ponašanjem, porodičnim i seksualnim nasiljem, ozljeđivanjem i samoubistvima. Porodice alkoholičara su visokorizične za razvoj loših odnosa među bračnim partnerima, povećava se verbalno i fizičko nasilje, a te porodice zapadaju u siromaštvo i socijalnu isključenost. Djeca su izloženija roditeljskom zanemarivanju, stvara se loš uzor ponašanja u porodici, što može da ima i generacijske posljedice. Na nivou društva alkoholizam obuhvata direktne i indirektne štete koje uključuju troškove medicinskog liječenja, gubitak produktivnosti zbog povećanog obolijevanja, oštećenje ili uništenje imovine i smanjenje prihoda. Procjenjuje se da troškovi koje uzrokuje alkoholizam iznose između 2 i 5 odsto ukupnog bruto nacionalnog dohotka – kazao je ministar Radunović.
Add comment