[heading size=”7”]U Podgorici održan okrugli sto na temu “Klimatske promjene i zdravjje u Crnoj Gori“[/heading] “Zagrijavanje klimatskog sistema počelo je još pedesetih godina prošlog vijeka, a rezultat toga je činjenica da meteorološke službe registruju sve više rekordnih temperatura”
– Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, na godišnjem nivou bilježi se smrtnost oko 3,5 miliona neuhranjenih, 2,2 miliona umire od dijareje, 900 hiljada od malarije, a zbog ekstremnih vremenskih prilika 60 hiljada ljudi. To je potvrda da naglo povećanje temperatura, učestali toplotni udari i poplave direktno i dramatično utiču na ljudsko zdravlje – rečeno je na okruglom stolu na temu “Klimatske promjene i zdravlje u Crnoj Gori”, koji je održan 20. decembra u hotelu “Best Western Premier” u Podgorici.
Na skupu su govorili pomoćnica ministra zdravlja dr Mira Dašić Jovanovski, šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović, tehnički službenik u Sektoru za klimatske promjene i održivu životnu sredinu SZO Regionalne kancelarije za Evropu prof. dr Vladimir Kendrovski, dr Bojko Bajić sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore i mr Jelena Peruničić iz njemačke Agencije za međunarodnu saradnju GIZ.
Svjetska zdravstvena organizacija, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, organizovala je posjetu prof. dr Vladimira Kendrovskog, u okviru koje je, pored individualnih sastanaka sa ustanovama, održan okrugli sto. Cilj ekspertske posjete je jačanje kapaciteta zemlje u razumijevanju zdravstvenih rizika koje predstavljaju klimatske promjene, kao i u neophodnim aktivnostima sa posebnim naglaskom na procjenu ugroženosti zdravlja, procjenu i razvijanje kapaciteta lokalnog zdravstvenog sistema u pružanju odgovora u slučaju ranog upozorenja i razvoj planova za nepredvidive slučajeve.
– Zagrijavanje klimatskog sistema počelo je još pedesetih godina prošlog vijeka, a rezultat toga je činjenica da meteorološke službe registruju sve više rekordnih temperatura – rekao je prof. dr Kendrovski. Opterećenje bolestima u svijetu koje dolaze iz životne sredine, dodao je on, na nivou je od 25 odsto, a dio se, kako je rekao, sigurno odnosi na klimatske promjene.
Među ranjivim kategorijama i kada su u pitanju efekti klimatskh promjena, kazao je prof. dr Kendrovski, nalaze se stari, djeca, trudnice, hronični bolesnici, kao i marginalizovane grupe. Kao ključne razloge za zabrinutost u Evropi on je naveo to što se povećava efekat staklene bašte, koji će se, prema procjenama, do 2030. u odnosu na 2000. povećati za 50 puta.
– U cijelom 20. vijeku temperatura je porasla za 0,74 stepena, dok se do kraja ovog vijeka očekuje da će to biti od 2,3 do šest stepeni Celzijusa. Zbog klimatskih promjena biće manje vode, više suša i požara, kao i potražnje za ledom, a sve će to biti povezano sa aerozagađenjem – upozorio je prof. dr Kendrovski i dodao da će se povećavati frekvencija toplotnih talasa.
Navodeći da ni najbogatije države nijesu pošteđene takvih uticaja, te da je samo 2003. godine više od 70 hiljada ljudi umrlo od toplotnih talasa u Zapadnoj Evropi, on je ukazao i da se sve češće dešavaju godine kada se zbog požara poveća aerozagađenje i javlja ljetnji smog, što je bio slučaj i sa Crnom Gorom, gdje će se, upozorio je, značajno proširiti sezona polena.
– Kada govorimo o ranjivosti u Evropi i području Mediterana, kome i Crna Gora pripada, povećavaće se broj sušnih godina, očekuje se gubljenje biodiverziteta, biće više požara, reduciraće se prihodi od turizma, a biće i problema u poljoprivredi. Samim tim povećavaće se efekti od toplotnih talasa – rekao je prof. dr Kendrovski.
Izgraditi svijest o uticaju klime na zdravlje
Crna Gora, kako je kazao dr Bojko Bajić sa Instituta za javno zdravje Crne Gore, do sada nije imala posebno utvrđenu politiku o klimatskim promjenama, ali je ta oblast bila predmet razmatranja kroz izvjestan broj donjetih strategja i regulativa. On je, pored ostalog, podsjetio da je ove godine reformom izmijenjena i proširena struktura, mandat i naziv Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, koji je osnovan 2002, a u smislu fokusa na klimatske promjene.
Kao mjere prilagođavanja, dr Bajić je naveo:
– kroz edukaciju i stalnu informisanost, podstaći promjenu ponašanja, izgraditi svijest o uticaju klime na zdravlje…
– stalni nadzor i kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće,
– održavanje i unapređivanje vodovodne i kanalizacione infrastrukture sa posebnim osvrtom na priobalni dio,
– monitoring vazduha,
Add comment