Selman Repišti
Fakultet primijenjene nauke, Univerzitet Donja Gorica – Podgorica
Božo Nikčević
Trening centar za obuku pomoraca, Fakultet za pomorstvo i turizam – Bar
Uvod
U Crnoj Gori je registrovano preko 7000 pomoraca, što čini više od 1% njenog stanovništva1. Iako se milioni ljudi svakodnevno oslanjaju na pomorce, bilo direktno kroz putovanja ili indirektno kroz transport robe, čini se da o njihovom psihofizičkom zdravlju javnost zna vrlo malo. Stoga je predmet ovog rada upravo njihovo (prije svega, mentalno) zdravlje.
Postolache (2024) ističe da savremeno upravljanje ljudskim resursima u pomorskoj industriji sve više zahtijeva integraciju psiholoških znanja, posebno zbog specifičnih uslova rada pomoraca i izraženog uticaja specifičnog radnog okruženja na njihovo ponašanje i mentalno zdravlje. To, po navedenom autoru, ukazuje na potrebu za uvođenjem nove specijalizacije, pomorskog psihologa. On takođe naglašava da koncept pomorske psihologije (engl. maritime psychology) nije nov, te da podrazumijeva proučavanje odnosa između ljudskog ponašanja i pomorskog okruženja, pri čemu se posebno oslanja na kognitivne i bihejvioralne pristupe u psihologiji.
Arslan i saradnici (2025) navode da mentalno zdravlje pomoraca predstavlja jedno od najvažnijih, ali nedovoljno istraženih područja u savremenoj pomorskoj psihologiji. Oni ističu da se pomorci suočavaju sa specifičnim psihološkim stresorima, kao što su dugotrajna izolacija, zahtjevni radni uslovi, višemjesečno odsustvo od porodice i prijatelja i ograničen pristup psihološkoj podršci, što značajno utiče na njihovu psihološku dobrobit. Ovi faktori mogu dovesti do ozbiljnih psiholoških problema, uključujući anksioznost, depresivne simptome i hronični umor, koji utiču kako na ličnu dobrobit, tako i na efikasnost obavljanja pomorskih operacija.
Brooks i Greenberg (2022) potcrtavaju značaj tzv. efekta zdravog radnika (engl. healthy worker effect). Ovaj efekat odnosi se na to da u određenim profesijama duže ostaju samo oni zaposleni koji su psihološki i fizički otporniji, dok oni koji teže podnose stresne uslove rada često ranije napuštaju zanimanje. Zbog toga stariji zaposleni mogu djelovati psihološki stabilnije, ne zato što posao na njih nema negativan uticaj, već zato što su manje otporni radnici već napustili profesiju. Nije iznenađujuće da je nedostatak partnerskih odnosa kod pomoraca povezan sa lošim mentalnim zdravljem, s obzirom na to da boravak u stabilnoj i podržavajućoj partnerskoj vezi doprinosi psihološkom blagostanju pojedinca. Takođe, socijalna podrška navodno smanjuje okupacioni stres.
Pomorci sa narušenim fizičkim zdravljem imaju više problema sa mentalnim zdravljem, u odnosu na pomorce čije je fizičko zdravlje u potpunosti očuvano.
Istraživanja
U sistematskom pregledu literature, koji potpisuju Brooks i Greenberg (2022), identifikovani su brojni faktori rizika koji su direktno povezani sa lošim mentalnim zdravljem pomoraca: mladost, nedostatak partnerskih odnosa, loše fizičko zdravlje, dugotrajna izloženost buci i vibracijama, osjećaj fizičke nesigurnosti, zahtjevni poslovi, duge i noćne smjene, neadekvatan raspored smjena, loš san, loša timska kohezija, nedovoljno pozitivna percepcija podrške menadžmenta uz nedostatak socijalne podrške uopšte, nedostatak autonomije, dugi ugovori, pretjerana posvećenost poslu itd.
U istraživanju koje su na uzorku od 471 turskog pomorca sproveli Senburse i Dundera (2024), ispitan je odnos između psihološkog blagostanja, psihološke otpornosti i usamljenosti kod pomoraca. Dobijena je statistički značajna negativna korelacija između usamljenosti na brodu i psihološkog blagostanja, kao i psihološke otpornosti pomoraca. Takođe je, očekivano, utvrđena statistički značajna pozitivna povezanost između psihološkog blagostanja i psihološke otpornosti. Utvrđeno je da usamljenost na poslu djelimično posreduje odnos između psihološke otpornosti i psihološkog blagostanja na tankerima i brodovima za rasuti teret. Međutim, na kontejnerskim brodovima usamljenost na poslu nije imala medijatorsku ulogu u odnosu između psihološkog blagostanja i psihološke otpornosti.
Studija koju su sproveli Şenbursa i saradnici (2024) na uzorku od 955 turskih pomoraca, pokazalo je da je njihova prosječna ocjena fizičkog zdravlja slična prosječnoj ocjeni radnika u proizvodnji i zdravstvenom sektoru, ali niža nego kod univerzitetskih profesora. Kadeti su istaknuti kao grupa sa najslabijim mentalnim zdravljem. Loše mentalno zdravlje kadeta povezano je sa težim radnim uslovima, neadekvatnim smještajem, dugim radnim satima i pritiskom nadređenih, što dovodi do stresa i hroničnog umora.
McVeigh i saradnici (2019) su kroz kvalitativno istraživanje detaljno analizirali percepcije blagostanja, stresa i rezilijentnosti kod pomoraca, ukazujući da su savremene promjene u pomorskoj industriji značajno pogoršale psihosocijalne uslove rada. Učesnici u istraživanju su naveli da su radni zahtjevi povećani, da je broj članova posade smanjen, kao i da su operativni procesi i ograničene mogućnosti izlaska na kopno doveli do intenzivnijeg stresa i osjećaja iscrpljenosti. Posebno se naglašava da pomorci danas imaju znatno manje slobodnog vremena i socijalnih interakcija kao ranije, što doprinosi dodatnom osjećaju izolacije i smanjenju opšteg blagostanja. Pomorci ističu da razdvojenost od porodice predstavlja jedan od natežih aspekata posla, dok problemi u komunikaciji i konflikti sa kolegama dodatno pogoršavaju psihološko stanje. Takođe navode da hijerarhijska struktura i ponekad neprofesionalno ponašanje nadređenih može biti značajan izvor stresa. Istraživanje posebno ističe koncept organizacione pravde kao ključni faktor dobrobiti. Percepcija nejednakosti u platama, radnim uslovima i mogućnostima napredovanja, naročito među pomorcima iz zemalja sa nižim prihodima koji nerijetko rade u lošijim uslovima, dovodi do osjećaja nepravde i povećanog psihološkog distresa.
Analizom brojnih pomorskih nesreća, Gu i saradnici (2020) utvrdili su da pored ekstremnih spoljašnjih faktora, većinu njih uzrokuje ljudski faktor. Posebno tokom dugih plovidbi, psihološko stanje posade je pod uticajem različitih faktora, što direktno utiče na bezbjednost broda. Za unapređenje sigurnosti plovidbe, pored kvaliteta broda i spoljašnjih uslova, veoma je važan i faktor posade. Ona dugo boravi i radi u ograničenom prostoru. Kontakt sa istim ljudima i ponavljajući zadaci dovode do monotonije i dosade. Takođe, jednolično okruženje otvorenog mora i osjećaj neizvjesnosti stvaraju dodatni pritisak. Na brodu postoji stroga hijerarhija i jasno definisana podjela rada. Autonomija posade je ograničena, što dovodi do narušenih međuljudskih odnosa, manjka podrške i povećanog psihološkog pritiska. Često se formiraju neformalne grupe među članovima posade. Iako mogu pružiti podršku, ako nijesu adekvatno usmjerene, mogu izazvati konflikte i ugroziti sigurnost.
Baumler i Carrera-Arce (2025) navode da mnoga istraživanja pokazuju da pomorci imaju veću stopu samoubistava u odnosu na druge profesije i opštu populaciju. Procjene ukazuju da samoubistva čine značajan udio ukupne smrtnosti pomoraca, a stvarne stope mogu biti i veće zbog neprijavljenih ili sumnjivih slučajeva, poput nestanka na moru. Pomenuti autori su mišljenja da je pomorsko okruženje visoko rizično za pojavu suicidalnog ponašanja, a navode i procjene stope suicida među pomorcima, koje se kreću od 5,9 do čak 23%.
Preporuke
Brooks i Greenberg (2022) predlažu menadžmentu kompanija da obrati posebnu pažnju na visokorizične grupe za probleme sa mentalnim zdravljem (mlade, slobodne i one sa narušenim fizičkim zdravljem), kojima je potrebna veća podrška. Izloženost lošim fizičkim uslovima (buka, visoke ili niske temperature, vibracije) je nešto što je neizbježno u pomorskoj industriji. Međutim, smanjenje trajanja boravka na brodu poput kraćih ugovora i smanjenje dugih radnih sati, ograničilo bi trajnije izloženosti ovim nepogodnim fizičkim uslovima. Dobri međuljudski odnosi među članovima tima na brodu mogu poboljšati mentalno zdravlje, stoga je važno njegovati pozitivne odnose na brodu.
Senburse i Dunder (2024) predlažu pružanje edukacije i treninga o mentalnom zdravlju, promociju pozitivne psihologije i fizičke aktivnosti, podsticanje socijalnih interakcija kroz grupne aktivnosti, pružanje psihološke podrške od strane radnih terapeuta, kao i osiguravanje da pomorci budu psihološki pripremljeni za život na brodu prije ukrcavanja. Psihološko blagostanje učesnika istraživanja povećava se kako se usamljenost značajno smanjuje.
Budući da su pomorski psiholozi sve više i više potrebni pomenutoj industriji, Postolache (2024) predlaže razvoj specijalizovanog obrazovnog programa za ovaj profil: osnovne studije psihologije, nakon čega bi uslijedio master program iz pomorske psihologije.
LITERATURA
Arslan, A., Usluer, H. B., Akturan, A., & Efiloğlu, B. E. (2025). Development of a new instrument for measuring psychological factors specific to the activity of seafarers. The International Journal on Marine Navigation and Safety of Sea Transportation (TransNav), 19(1). https://doi.org/10.12716/1001.19.01.05
Baumler, R., & Carrera-Arce, M. (2025). Suicide at sea: Navigating in restricted visibility. Maritime Studies, 24(3). https://doi.org/10.1007/s40152-025-00422-3
Brooks, S. K., & Greenberg, N. (2022). Mental health and psychological wellbeing of maritime personnel: A systematic review. BMC Psychology, 10, 139. https://doi.org/10.1186/s40359-022-00850-4
Gu, M., Liu, Z., & Bao, X. (2020). Psychological characteristics of seafarers and their influence on vessel safety. In Proceedings of the 2020 5th International Conference on Modern Management and Education Technology (MMET 2020). https://doi.org/10.2991/assehr.k.201023.130
McVeigh, J., MacLachlan, M., Coyle, C., & Kavanagh, B. (2019). Perceptions of well-being, resilience and stress amongst a sample of merchant seafarers and superintendents. Maritime Studies, 18(1–4), 1–20. https://doi.org/10.1007/s40152-018-0129-1
Nihan Şenbursa, Gamze Şenbursa, Fırat Sİvrİ, Özkan Uğurlu & Bülent Çelİk (2024) Understanding seafarers’ physical and mental health, Journal of International Maritime Safety, Environmental Affairs, and Shipping, 8(4), 2421708. https://doi.org/10.1080/25725084.2024.2421708
Postolache, O. (2024, September). Maritime psychology: An integrated training approach. Paper presented at the 29th International Maritime Lecturers Association (IMLA), Istanbul, Turkey. Preuzeto sa: https://www.researchgate.net/publication/392726886_Maritime_Psychology_-an_integrated_training_approach
Senbursa, N., & Dunder, E. (2024). Navigating the depths: Exploring seafarers’ psychological well-being on board, anchored by the mediating role of resilience and loneliness. International Maritime Health, 75(2), 109–120. https://doi.org/10.5603/imh.98445
///
1 https://rtcg.me/vijesti/drustvo/518812/kapetanije-u-baru-i-kotoru-u-2023-izdale-rekordan-broj-breveta.html



