Dojenje predstavlja neprikosnoveni način ishrane beba u prvih šest mjeseci života. To važi i za period kasnije, kada počinje uvođenje nemliječne ishrane.
Majčino mlijeko nema adekvatne zamjene, ono je stvoreno za bebu. Bebinom sistemu organa za varenje najviše prija majčino mlijeko. U prvim mjesecima bebinog rasta i razvoja postoji veoma buran period od koga, vjerovali ili ne, zavisi čitav kasniji rast i razvoj, pa i sami život. Svaki organ traži idealne uslove za razvoj, a to može da obezbijedi samo majčino mlijeko.
Mnoge naučne teorije ukazuju na „udaljene” prednosti dojenja koje se odnose na mnogo kasniji period nakon odojčanskog uzrasta. Dojenje predstavlja i najljepšu i najčvršću vezu između majke i djeteta do kraja života: majčino mlijeko može da zadovolji sve bebine potrebe, osim D vitamina koji se uvodi od navršenog petnaestog dana života.
Dojenje za nije lak proces za majku prvorotku, ta je prva nedjelja, naporna i za majku i za novorođenče i zato što prije treba staviti bebu na majčine grudi, najkasnije pola časa nakon porođaja. Beba ima urođen refleks sisanja i zna da doji i dovoljno je da više puta okusi mlijeko, pa će i prije tražiti sljedeći podoj, koji će samim tim biti i efikasniji.
Rano dojenje nakon porođaja stimuliše lučenje hormona oksitocina koji pospješuje izlučivanje mlijeka, a i „skupljanje” materice. Samim tim se smanjuje posleporođajno krvarenje. Što češće beba doji, hipofiza, pored oksitocina, oslobađa i prolaktin, hormon koji stimuliše dodatno stvaranje mlijeka. Nakon porođaja, prirodno je da se majka i beba ne razdvajaju, a to je omogućeno bejbi-frendli programom (engl. baby friendly). On se od 1996. vrlo uspješno sprovodi u našem porodilištu, pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije i doktorke Vjere Kovačević.
Da bi dojenje bilo uspješno, neophodan je pravilan položaj majke. Prvo majka treba da se namjesti, pa bebu cijelim tijelom da okrene sebi i postavi joj glavicu u visini dojke. Kada beba refleksno otvori usta, glavicu treba privući dojci i zadržati je u tom položaju dok ne počne sama da doji (ne treba najmještati dojku, već dozvoliti da to beba sama uradi). Ako je beba mirna, opuštena i doji polako i duboko, znači da ste uspjeli. Kada isprazni jednu dojku, ponudite drugu. Ako dojite blizance, neka svaki doji iz po jedne dojke, do kraja.
Sastav mlijeka nije isti na kraju i početku dojenja. Prvo mlijeko je vodenasto i zadovoljava potrebu za žeđu, a potom gušće i masnije, i zadovoljava potrebe gladi. Pri sledećem podoju ponudite dojke obrnutim redom. Postoje majke kojima su dojke pune mlijeka i posle podoja, pa ih je potrebno izdojiti uz pomoć pumpice. Ponekad je dojke potrebno malo isprazniti i prije podoja, ako su prepune. Dojku, naravno, treba pridržavati između kažiprsta i srednjeg prsta što će bebi olakšati da je uhvati.
Bebu treba hraniti kad hoće i koliko hoće u prvim danima. Važno je da ne prođe više od tri časa između podoja, što znači minimum osam podoja za 24 časa. Naučne studije su potvrdile da majka koja je zdrava može da proizvede duplo više mlijeka nego što je potrebno vašoj bebi, pa ako vas ponekad brine da je beba malo dojila, izdojite se i dajte joj na kašičicu. U DOJENJU BEBE NIKAKO NE KORISTITI FLAŠICU – jer to predstavlja prečicu ka potpunom prestanku dojenja. Zato je dohrana majčinim mlijekom pomoću kašičice jedino pravo rješenje. Prva polovina godine rezervisana je samo za dojenje. Ovo nije novina, već su to rezultati višedecenijskih studija i praćenja efekata dojenja. Bebe koje se hrane isključivo majčinim mlijekom prvih šest mjeseci imaju veću otpornost prema infekcijama a udaljeni rezultati govore da ta djeca u kasnijim godinama znatno rjeđe oboljevaju od dijabetesa, da su manje gojazna i da im je veći IQ. Neke stare navike, da se bebi doda malo vode na kraju obroka, NEPOTREBNE SU I ŠTETNE! Jer ako se voda doda na kraju, samo pospješuje bljuckanje. Bebi se može ponuditi kašičica-dvije vode između obroka, ako su vani tropske vrućine.
Dohranom u prvih šest mjeseci života smatra se potreba za visoko adaptiranom formulom, usljed nedovoljne količine majčinog mlijeka. Podvlačim da uvijek treba sve učiniti da mama ima dovoljno mlijeka jer nekada nastupi kriza u proizvodnji mlijeka, što obeshrabri mladu majku i podstakne je na dohranu. Uvođenje nepravilne dohrane, naročito kravljeg mlijeka, velika je zabluda, koja je vrlo i opasna i može biti pokretač ozbiljnih bolesti koje se ne moraju odmah ispoljiti već imaju podmukao nastavak. Nekada je vladalo mišljenje da je kravlje mlijeko najbolje, naročito od domaće krave – NIKAKO! Problem koji se zove alergija na proteine kravljeg mlijeka danas je mnogo mnogo rjeđi od kada se favorizuje dojenje. Inače je dolazilo do pravih malih epidemija. KRAVLJE MLIJEKO JE ZA TELE! Ako dijete mora da se dohranjuje, neka to bude visoko-adaptirana formula. Ako samo doji, Vašoj bebi je sasvim dovoljno da u prvom mjesecu života dobije 600-800 gr težine. Lijepo napredovanje djeteta u tjelesnoj masi siguran je znak da imate dovoljno mlijeka i da vam nije potrebna adaptirana formula kao dohrana.
Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica – Nikšić
Add comment