Emocije udaraju na srce

0
1475

Zabilježeni su slučajevi iznenadne smrti bolesnika koji očekuju operaciju premoštavanja srčanih žila, baj-pas. U medicinskoj literaturi često se citira teorija koju je još 1927. godine postavio američki fiziolog Valter Kanon. Po­stoje dva načina kako se spašavaju čovjek (ili životinja) kada se nađu u životnoj opasnosti. Oni se moraju boriti ili bježati. Ova reakcija na izvornom engleskom glasi „fight or flite”. Ukoliko se ne koristi jedna od ovih reakcija, život će se od jakog straha ugasiti. Evo naših primjera. Mlad vojnik, uvijek zdrav, miran, patrijarhalno vaspitan, odabran je da bude kurir kod komandanta. Komandir je često bio pod uticajem alkohola i jednog dana kad mu je nestalo novca mislio je da mu ga je kurir ukrao. Uveo ga je u kancelariju i zaključao vrata. Počeo ga je grditi, prijetiti mu i tražiti od njega novac koji mu on nije uzeo. Vojnik se našao kao životinja u kavezu, nije mogao pobjeći a ni opravdati se. Prvo je osjetio pritisak u grudima, a zatim muku i gađenje. Kada je komandir vidio da je vojniku zlo, hitno ga je prevezao u ambulantu. Prilikom prijema registrovana je tahikardija od 220 otkucaja u minu­ti.

Drugi bolesnik bio je poštar, dijelio je penzije. Za jedan bračni par nije znao da su razvedeni, pa je muževljevu penziju dao ženi. Ljutiti penzioner, kom nije donio penziju, uvede ga u stan i zaključa vrata. Izvadi pištolj i traži penziju. Poštar zbog jakog stresa padne u nesvijest. Komšije i hitna pomoć prevezu ga u bolnicu gdje se na EKG snimku konstatuju znaci svježeg infarkta srca.

Da jaki stres može biti uzrok trajnog povišenja pri­tiska uvjerava nas bolesnik čije stanje, u saradnji sa drugim kolegama, pratimo decenijama godina. Kao fotograf pošao je da snima vojnu vježbu, gađanje topovima sa bojevom municijom. Ispeo se na brdašce koje je bilo meta gađanja. Granate su padale preko i pored njega. Sakrio se ispred većeg kamena i ostao nepomjeren. Poslije toga dugo se liječio od nervnih smetnji i povišenog nivoa krvnog pritiska za koji slikovito kaže: „Dok kažeš ‘britva’ – meni skoči pritisak”.

Istinit je slučaj koji nam i ovih dana može potvrditi čovjek kom se to dogodilo – da mu je kosa polovine glave u jednom trenutku izgubila prirodnu boju, pobijeljela. Vozač star 24 godine, zaposlen u Vojnom području u Titogradu vo­zio je dizalicu iz Zagreba za Vojno područje. Kada je došao blizu Berana predvidio je da će se most pod teretom dizalice srušiti. Komandir mu je rekao da je kukavica i da se uplašio i naredio mu je da vozi. Most se srušio i vozač je sa dizalicom pao u provaliju duboku 18 metara. Čudio se da se nije povrije­dio, pa mu je komandir poslije upita da li je dobro rekao da strese prašinu sa glave. Nije se radilo o prašini, nego je kosa na polovini glave izgubila svoju prirodnu boju, pobijeljela je.

U medicinskom časopisu Anali iz interne medicine g. Engel je objavio članak „Iznenadna i brza smrt za vrijeme psihološkog stresa”. Engel je na osnovu izvještaja ljekara i obavijesti reportera sakupio i analizirao 170 slučajeva naprasne smrti u vezi sa stresom. Stresne okolnosti razvrstao je u 8 kategorija:

1. Obavijest da je voljena osoba preminula,

2. Vrijeme akutne žalosti,

3. Vijest da dragoj osobi prijeti smrt,

4. Vrijeme sahrane ili pomena,

5. Gubitak položaja ili ličnog dostojanstva,

6. Lična opasnost ili prijetnja da će određena osoba biti ubijena,

7. Vrijeme neposredno nakon prolaska opasnosti,

8. Radosni trenuci ili trijumf.

Pjesnički, a to sigurno ima psihološku podlogu, kaže se da je podijeljena žalost duplo manja, a podijeljena radost duplo veća.

 

Piše: doc. dr med. sc. Bozo Vuković