Dr Dragan Likić
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Dijabetes danas
Čovječanstvo se susreće sa dijabetesom više hiljada godina, tada, kada je poremećaj metabolizma glukoze prepoznat kao oboljenje, njegova učestalost se definisala kao rijetka pojava. Tokom dvadestog vijeka slika se mijenja, raste broj oboljelih osoba od dijabetesa i trend rasta oboljelih prelazi u pandemiju koja traje nesmanjenom žestinom od sredine prošlog vijeka. Trenutno, u svijetu jedna od deset odraslih osoba (starost: 20-79 godina) ima dijabetes1. Porastom broja oboljelih od dijabetesa su dominanto zahvaćene populacije urbanih regija1 svih država na svijetu. Veoma često poremećaj metabolizma glukoze ostaje vremenski veoma dugo neprepoznat. Osoba može imati dijabetes godinama prije nego se pojave simptomi bolesti i otkrije oboljenje, tako da nedijagnostikovan dijabetes ima svaka druga oboljele odrasla osoba1. Veoma često oboljeli od dijabetesa prije nego što im se bolest otkrije dožive komplikacije neregulisane hiperglikemije-dijabetesa: srčani ili moždani udar, primijete slabljenje vida ili dožive otkazivanje bubrega… Negativan uticaj neregulisane hiperglikemije kod roditelja prije koncepcije utiče na zdravlje potomstva kao i izloženost ploda hiperglikemiji u trudnoći. Danas je svako šesto živorođenče1 na planeti izloženo patološkom uticaju hiperglikemije tokom trudnoće. Našalost, decenije ispred nas će i dalje obilježavati dalji rast broja oboljelih od dijabetesa širom svijeta. Procjena Internacinalne dijabetološke federacije (IDF) je da će se broj oboljelih od dijabetesa povećati za 46% do 2045. godine.
Najzastupljeniji tip dijabetesa sa preko 90% je tip 2 dijabetesa1, potom po broju oboljelih je dijabetes tipa 1. Porodične i kulturološke navike u ishrani i fizičkoj aktivnosti u sinergiji sa svakodnevnim životnim stresom, pogotovu urbanih sredina, su prepoznati kao generatori poremećaja metabolizma glukoze. Modifikacija životnog stila je moćna javnozdravstvena sila kojom je moguće prevenirati pojavu predijabetesa i dijabetesa tipa 2 i postići uspjeh u liječenju i pojavi remisije u pojedinim slučajevima obolijevanja. Takođe, savremena medikamentozna terapija ostaje insuficijentna u rezultatima uspješne regulacije koncentracije šećera u krvi i prevenciji komplikacija ukoliko pacijent uz društvenu asistenciju ne postigne terapijske ciljeve u kontroli krvnog pritiska, nivoa masnoća u krvi i postizanju preporučene tjelesne težine. Upravo širokom društvenom modifikacijom životnih navika cjelokupne populacije moguće je ne samo postići uspjeh u zbrinjavanju oboljelih od dijabetesa, već, čak i smanjiti obolijevanje od dijabetesa za 80%. Nažalost ovaj cilj u smanjenju broja oboljelih od dijabetesa ostaje još uvijek nedostižan za bilo koju državu u svetu. Postoji znanje i alati ali čovječanstvo još nije osmislilo uspješnu primjenu programa zaustavljanja porasta broja oboljelih od dijabetesa.
Ovaj najzastupljeniji i najznačajniji poremećaj metabolizma od planetarnog uticaja na zdravlje je izuzetno zastupljen i u Crnoj Gori sa procjenom daljeg rasta broja oboljelih za preko 3% do 2045. godine2.
Registar šećerne bolesti – podaci
Evropski dijabetološki forum (European Diabetes Forum) je prošle godine izdvojio Škotsku i Švedsku kao najbolje primjere organizacije prikupljanja podataka o obolijevanju od dijabetesa u Evropi. Škotski Registar je u potpunosti digitalizovan dok se podaci u Švedski Registar za 30% oboljelih unose ručno. Švedski Registar za dijabetes je ustanovljen 1996. godine, analize o obolijevanju dostupne su zaključno sa 2020. godinom, dok je obuhvat obolelih 90%.
1The IDF Diabetes Atlas, 10th Edition, 2021; 2The IDF Diabetes Atlas, 8th Edition, 2017
Unazad 10 godina crnogorski Registar šećerne bolesti funkcioniše na Institutu za javno zdravlje. Podatke ljekari unose ručno, a trenutni obuhvat pacijenata sa dijagnostikovanim dijabetesom u Registru šećerne bolesti zaključno sa 2022. godinom je oko 92 % oboljelih.
Obuhvat prijavljivanja je rezultat posvećenosti izabranih doktora i stalne komunikacije tima Registra kroz obilaske i prezentacije postignutih rezultata u zajedničkom radu.
Zdravstvenu pomoć zbog dijabetesa je u 2013. godini ostvarilo preko 22 000 oboljelih osoba u Crnoj Gori, dok se deset godina kasnije, 2022. godine zbog dijabetesa ljekarima obratilo skoro 28 000 oboljelih. Na ovaj broj nažalost moramo dodati između 15 000 i 23 000 oboljelih osoba kojima dijabetes još nije otkriven. Obim ugroženosti crnogorskog društva, sem broja oboljelih, veoma jasno ilustruju obrađeni podaci u Registru šećerne bolesti. Preko 90% oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori ima dijabetes tipa 2, dok od tipa 1 boluje oko 8% oboljelih. Svake godine, među oboljelima je 60% mlađih od 65 godina. Stopa smrnosti oboljelih od dijabetesa višestruko raste poslije 65. godine života. Dijabetes kao neposredni uzrok smrti ili kao oboljenje koje je dovelo do hroničnih komplikacija sa akutnim smrtonosnim posljedicama svake godine značajno doprinosi broju umrlih u Crnoj Gori. Analize podataka iz prijava Registra skreću pažnju da 80% oboljelih ima povećanu tjelesnu težinu dok je 40% fizički neaktivno. Komplikacije dijabetesa ima oko 9% oboljelih u trenutku kad im se dijabetes otkrije. Podaci iz prijava se odnose na vrijeme kad je postavljena dijagnoza dijabetesa i određuju karakteristike obolijevanja od dijabetesa u Crnoj Gori unazad skoro 70 godina pa do danas. Nažalost, negativne navike i tradicije u društvu koje utiču na zdravlje i dalje ostaju duboko ukorijenjenje, tako da je 8% (252) oboljelih od dijabetesa u 2021. godini bilo hospitalizovano zbog dijabetesa ili kardiovaskularne bolesti.
Trend rasta oboljelih od dijabetesa i identične karateristike oboljelih iz godine u godinu ukazuju da je dijabetes nevidljiva bolest sa velikom učestalošću i značajnim rizikom javljanja u Crnoj Gori, ali i društveno zamagljenom percepcijom u zaustavljanju rasta broja oboljelih i umrlih.
Odgovor na pandemiju dijabetesa
Uspjeh u prevenciji poremećaja metabolizma glukoze i liječenju ispoljenog dijabetesa nije potpun, čemu svjedočimo decenijama, ukoliko pacijent nije aktivan partner u programu liječenja, a proces liječenja se ne zasniva na saradnji ljekara i pacijenta sa fokusom na kvalitet života i kulturološke vrijednosti pacijenta.
Stoga, revitalizacija holističkog organizovanja zdravstvene zaštite može dati značajan doprinos u odgovoru na trend širenja poremećaja metabolizma glukoze u crnogorskom društvu. Realizacija pružanja dostupne zdravstvene zaštite postavljanjem pacijenta u centar organizovanja zdravstvenog sistema dodijeliće pacijentu aktivnu ulogu u preventivnim i kurativnim tretmanima. Aktivna i partnerska uloga pacijenta je ključna u razumijevanju zdravstvenog stanja u kome se nalazi i koraka koja treba u saradnji sa ljekarom da sprovede uspješno liječenje bilo koje bolesti. Ovo podrazumijeva uzajamnu odgovornost pacijenta i ljekara u načinu komunikacije, razmjeni i razumijevanju informacija, i sprovođenu preporučenog i prihvaćenog protokola liječenja.
Postojeća savjetovališta za dijabetas domova zdravlja predstavljaju dobro strukturisani dio preventivne zdravstvene zaštite i pružaju uslove za implementaciju programa Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika. Program Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori je osmislio, izradio i dizajnirao stručni tim Registar šećerne bolesti Instituta za javno zdravlje u svrhu postizanja ciljeva zdravstvene zaštite osoba sa dijabetesom. Program protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika bazira se na godišnjem sistematskom pregledu oboljelog od dijabetesa u savjetovalištu za dijabetes. Sistematski pregled obuhvata anketu, laboratorijske analize i pregled.
Funkcionisanje Programa ostvaruje se upotrebom aplikacije softvera sistematskog pregleda oboljelog od dijabetesa sa punom pažnjom zdravstvenih radnika usmjerenom na pacijenta. Sprovođenje Protokola se bazira na sinhronizovanom radu ljekara, medicinskih sestara i tehničara, psihologa, nutricionista i trenera fizičke aktivnosti. Stoga, savjetovališta za dijabetes domova zdravlja treba prepoznati kao okosnicu sprovođenja holističke zdravstvene zaštite osoba sa dijabetesom i zdravstvene zaštite uopšte u odgovoru na pandemiju hroničnih nezaraznih bolesti.
Indikatori zdravstvene zaštite
Pružanje zdravstvene zašite zasniva se na dostupnoj i realizovanoj zdravstvenoj pomoći. Procjena uspješnosti i planovi zdravstvene zaštite sa druge strane zasnivaju se na zdravstvenim indikatorima. Aplikacija softvera sistematskog pregleda oboljelog od dijabetesa u funkciji holističkog zbrinjavanja oboljelih od šećerne bolesti pružaće istovremeno i podatke za mjerenje indikatora zdravstvene zaštite osoba sa dijabetesom u Crnoj Gori.
Ciljevi zdravstvene zaštite osoba sa dijabetesom obuhvataju postizanje adekvatne glikoregulacije, redukciju kardiovaskularnog rizika, kontinuirani nadzor nad burežnom funkcijom i rizikom pojave ulceracija na stopalima, kao i rano otkrivanje promjena na očnom dnu.
Devet osnovnih činilaca neophodnih u zdravstvenom zbrinjavanju oboljelih od dijabetesa i smanjenju broja umrlih od dijabetesa, koje godišnje svaka oboljela osoba od dijabetesa treba da realizuje su sastavni djelovi sistematskog pregleda i obuhvataju: mjerenje glikoliziranog hemoglobina, mjerenje krvnog pritiska, mjerenje holesterola, mjerenje serumskog kreatinina, mjerenje odnosa albumina i kreatinina u urinu, mjerenje tjelesne mase, podatke o konzumiranju duvanskih proizvoda, pregled stopala i digitalni retinalni skrining.
Osnovni indikatori zastupljenosti dijabetesa i uspješnog odgovora na pandemiju dijabetesa su procenat dijagnostikovanog dijabetesa, stopa akutnih i hroničnih komplikacija, stopa ostvarenih ciljeva u kontroli glikemije, kontroli krvnog pritiska i redukciji kardiovaskularnog rizika, kao i procenat oboljelih kojim je ponuđen neki od edukacijskih programa i procenat pohađanja ponuđenih programa.
Uspješnost nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika, kao i zdravstvene zaštite zasniva se potpunom obuhvatu sistematskim pregledima osoba sa dijabetesom. Obrada podataka sistematskog pregleda savjetovališta za dijabetes pružaće procjenu realizacije zdravstvene zaštute kao i uporedive standardizovane stopa ostvarene zdravstvene zaštite za regione, opštine, ukupnu godišnju sliku dostupnosti zdravstvene zaštite i ostvarenih rezultata u zbrinjavanju oboljelih od dijabetesa.
