Dr sci. medicine Biljana Bajić & dr Vilnerina Ramčilović
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Obilježavanjem Svjetskog dana dijabetesa, 14. novembra skreće se pažnja na važnost sistemske brige o osobama sa dijabetesom i ističe značaj unapređenja efektivnosti, efikasnosti i kvaliteta savjetovališnog rada u prevenciji šećerne bolesti sa ciljevima:
- Povećanje dostupnosti i poboljšanje kvaliteta rada savjetovališta za sve potencijalne korisnike, kao i posebno osjetljive populacione grupe.
- Implementacija i realizacija promotivnih i preventivnih aktivnosti usmjerenih ka očuvanju i unapređenju zdravlja i životne sredine koje su stub rada u savjetovalištima.
- Razvijanje novih preventivnih programa u savjetovalištima usmjerenih na redukciju faktora rizika i njihovih posljedica.
Međunarodnom konferencijom u Alma Ati 1978. godine usvojena je Deklaracija o primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) čime su postavljeni temelji razvoja primarne zdravstvene zaštite koja treba da bude zasnovana na praktičnim, naučnim i društveno prihvatljivim metodama i tenhnologijama. Korišćenje preventivnih zdravstvenih usluga prepoznato je kao dugoročno zdravstveno ulaganje zbog svog potencijala da pomogne pojedincima da brinu o svom zdravlju.
Zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou u Crnoj Gori obezbjeđuju domovi zdravlja koji su Reformom primarne zdravstvene zaštite 2007. godine, podijeljni na tri organizacione cjeline: Ambulante izabranih doktora (za odrasle, djecu i žene) koji su nosioci primarne zdravstvene zaštite, Centri za prevenciju i Centri za podršku izabranim doktorima.
PZZ predstavlja prvi nivo kontakta pojedinca, porodice i zajednice sa zdravstvenim sistemom. U tom smislu zadatak ovog nivoa zdravstvene zaštite je i u pružanju preventivnih zdravstvenih usluga populaciji svih uzrasnih grupa u lokalnoj zajednici.
Korišćenje preventivnih zdravstvenih usluga prepoznato je kao dugoročno zdravstveno ulaganje zbog svog potencijala da pomogne pojedincima da brinu o svom zdravlju i samim tim su značajna alatka izabranih ljekara u cilju očuvanja zdravlja populacije.
Mjere prevencije i ranog otkrivanja bolesti na nivou Primarne zdravstvene zaštite planiraju se u okviru utvrđenog standarda usluga (sistematski, ciljani i kontrolni pregledi, promocija zdravlja, skrining, pregledi radi nadzora i kontrole zdravlja i druge preventivne aktivnosti) i pružaju se kroz individualni rad u savjetovalištima kao i van doma zdravlja (zajednica, škola, porodica, kampanje i dr). Prevashodno su usmjerene na smanjenje prevalencije hroničnih bolesti (KVB, tumori, dijabetes i dr).
Na Primarnom nivou zdravstvene zaštite sprovode se i aktivnosti promocije zdravlja koje pokrivaju širok spektar akcija, kao što su npr. obilježavanje značajnih datuma iz Kalendara zdravlja SZO (Svjetski dan srca, Svjetski dan dijabetesa, Svjetski dan protiv raka i dr) dizajnirane sa ciljem razvijanja ličnih kapaciteta u očuvanju zdravlja i kvaliteta života.
U cilju sveobuhvatnije zdravstvene zaštite najveći potencijal za poboljšanje zdravlja leži u strategiji koja integriše promociju zdravlja na nivou populacije i programa za prevenciju bolesti koji su usmjereni ka grupama ili pojedincima koji su povećanom riziku od obolijevanja.
Savjetovališni rad na primarnom nivou zdravstvene zaštite zauzima posebno mjesto i podrazumijeva multidisciplinarni pristup gdje se pružaju brojne promotivne i preventivne aktivnosti (mjere primarne i sekundarne prevencije). Savjetovališni rad odvija se u centrima za prevenciju domova zdravlja, u kojima su organizaciono smještena savjetovališta (Populaciono savjetovalište, u okviru koga je Savjetovalište za dijabetes, Savjetovalište za mlade i Savjetovalište za reproduktivno zdravlje, u sklopu koga se sprovodi Škola za trudnice).
Savjetovalište za dijabetes predstavlja primjer savjetovališnog rada, koje pruža zdravstvene usluge namijenjene opštoj populaciji, osobama oboljelim od dijabetesa i visokorizičim osobama. Rad Savjetovališta za dijabetes baziran je na principima:
- Aktivni pristup stanovništvu u cilju ranog otkrivanja dijabetesa i komplikacija
- Informisanje i edukacija iz oblasti prevencije dijabetesa i komplikacija dijabetesa
- Informisanje i edukacija o novim dijagnostičkim postupcima u praćenju pacijenata sa dijabetesom
- Zdravstveni profesionalci koji se bave problemom dijabetesa moraju biti upoznati sa najsavremenijim metodama prevencije i liječenja bolesti putem kontinuirane medicinske edukacije
- Sprovođenje nadzora nad osobama oboljelih od dijabetesa u cilju prevencije komplikacija
Razvoj dijabetesa može se odložiti ili izbjeći informisanjem i edukacijom populacije o jednostavnim preventivnim mjerama, kao što su održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, praktikovanjem redovne fizičke aktivnosti, izblansirane ishrane i brigom o mentalnom zdravlju.
Ulaganje u edukaciju o dijabetesu i komplikacijama bolesti i uspostavljanje preventivnih programa višestruko su efektivni i efikasni kroz povećanje kvaliteta života oboljelih i smanjenja broja komplikacija, kao i sprečavanje pojave bolesti kod osoba sa povećanim rizikom za obolijevanje.
Razvijanje sistema prevencije, kao i liječenje dijabetesa je veoma teško ako nemamo adekvatne podatke o incidenciji, prevalenciji i trendovima kretanja dijabetesa.
Savjetovališta za dijabetes su značajan izvor podatka za vođenje Registra za dijabetes koji predstavlja dobru bazu sistematizovanih podataka, korisnih za planiranje i sprovođenje promotivnih i preventivnih aktivnosti. Stoga, Registar za dijabetes, koji se vodi u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, jedna je od najznačajnijih poluga borbe protiv dijabetesa i donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou.
Rad Savjetovališta za dijabetes zasnovan je na multidisciplinarnom pristupu i saradnji sa:
- Izabranim ljekarima i njihovim timovima u pogledu liječenja pacijenata sa dijabetesom i sprovođenja redovnih i vanrednih kontrola u smislu prevencije hroničnih komplikacija dijabetesa kao i u oblasti složenih vidova terapije dijabetesa za koje je potreban timski rad.
- Sa drugim službama u cilju dijagnostike i upućivanja na dalji tretman i druge specijalnosti.
- Sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, u cilju izrade programa, edukovanje kadra, praćenja i evaluacije rada Savjetovališta za dijabetes na osnovu mjesečnih izvještaja i evaluacija rada savjetovališta na godišnjem nivou.
Podaci na globalnom nivou, prema procjenama Međunarodne federacije za dijabetes, pokazuju da je tokom 2021. godine 537 miliona odraslih osoba (1 od 10) je živjelo sa dijabetesom. Očekuje se da će ovaj broj porasti na 643 miliona do 2030. i na 783 miliona do 2045. godine. Ovaj rastući javno zdravstveni problem, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori, zahtijeva unapređenje kapaciteta rada zdravstvenih ustanova, a samim tim i savjetovališta za dijabetes. U tom smislu, potrebno je unaprijediti prvobitni model savjetovališta kroz holistički pristup nadogradnjom postojeće šeme radnih mjesta za psihologa, nutricionistu i fiziterapeuta u Centru za prevenciju s ciljem povećanja dostupnosti zdravstvenih usluga u savjetovalištima.
