Doc. dr Snežana Barjakarović Labović, spec. higijene, dijetolog
Svi imammo određenu količinu glukoze (šećera) u krvi. Dijabetes melitus je stanje koje karakteriše povećana koncentracija glukoze (šećera) u krvi. Ipak, primjenom različitih kako preventivnih, tako i terapijskih procedura, život sa dijabetesom može biti izuzetno lak, kvalitetan i dugovječan. Za uspješnost liječenja dijabetesa je najodgovorniji onaj ko ga ima.
Žene koje žive sa dijabetesom, a planiraju trudnoću, treba da vode računa o vrijednostima glikemije kako prije, tako i tokom trudnoće. Tim pre što je kod njih u pitanju insulin zavisni dijabetes. Neke žene dobiju dijabetes samo tokom trudnoće. Taj oblik dijabetesa se zove gestacijski dijabetes i određena populacija žena ima veći rizik za ovaj oblik dijabetesa. To su žene koje su:
— starije od 35 godina
— imale gestacijski dijabetes u prethodnim trudnoćama
— imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su gojazne
— imaju sindrom policističnih jajnika.
Gestacijski dijabetes kod većine nestaje nakon porođaja i nije inzulin zavistan.
U oba slučaja, trudnoća sa šećernom bolešću spada u visoko rizične trudnoće i mora se kontrolisati tokom cijelog trajanja, kao i u toku samog porođaja. Iako su i majka i plod u ovom slučaju izloženi velikom riziku, zahvaljujući napretku savremene medicine, čiji su osnovni principi primjena insulina i adekvatna ishrana, trudnica koja boluje od dijabetesa može da rodi zdravo dijete i da iznese trudnoću do kraja, bez većih komplikacija.
Neka od ponašanja kojima trudnica u velikoj mjeri može da utiče na održavanje normalnih vrijednosti glukoze u krvi su:
– Pravilan način ishrane (da vodi računa o tome šta jede, koliko da jede, kako je spremljeno to što jede i kada jede);
– Redovna fizička aktivnost;
– Redovna kontrola koncentracije šećera u krvi;
– Radovno uzimanje terapije (u zavisnosti od tipa dijabetesa);
Trudnoća je stanje povećane metaboličke aktivnost i adekvatna ishrana u tom periodu obezbjeđuje dobro zdravlje i majke i ploda. Ishrana je ključni faktor kojim se obezbjeđuje postizanje maksimalnog potencijala u pogledu fizičkog i mentalnog razvoja ploda.
Trudnoću treba započeti sa dobrim stanjem uhranjenosti, a za vrijeme trudnoće ishrana treba da bude dobro planirana i da:
– zadovolji potrebe u hranljivim materijama radi očuvanja zdravlja i majke i djeteta – zadovolji povećanje potrebe majke zbog fizioloških promjena u trudnići – obezbijedi pravilan rast i razvoj ploda.
Tokom trudnoće, usljed rasta i razvoja embriona i fetusa dolazi do promjena u organizmu žene:
– Razvoj placente
– Rast materice
– Relaksaciju mišića i ligamenata
– Razvoj mliječnih žlijezda
-Povećanje stvaranja zaliha masti
– Prilagođavanja metabolizma, raspoloživosti i raspodjele nutrijenata u organizmu žene
– Porast volumena krvi do 50%
– Rast fetusa od 8. do 40. nedjelje.
Promjene u tijelu žene tokom trudnoće
Uvećanje tjelesne mase tokom trudnoće:
Beba 3.500 kg
Posteljica 0.750 kg
Plodova voda 0.750 kg
Uvećanje materice 1.000 kg
Uvećanje dojki 0.500 kg
Povećanje volumena krvi 1.250 kg
Povećanje volumena tjelesnih tečnosti 1.500 kg
Masne naslage 3.500 kg
Ukupni prirast na težini 12.750 kg
Sve navedeno uslovljava dodatni energetski unos u određenom periodu trudnoće. Energetski unos se računa jednostavnom formulom EP = BM X PAL, pri čemu su EP = energetske potrebe, BM = bazalni metabolizam, a PAL = stepen fizičke aktivnosti. Tokom trudnoće se na dobijene vrijednosti dodaje:
– 85 kcal u 1. trimestru
– 285 kcal u 2. trimestru i
– 475 kcal u 3. trimestru
Dobijanje u tjelesnoj masi (kg) tokom trudnoće u odnosu na BMI prije trudnoće
Dobijanje u tjelesnoj masi (kg) tokom trudnoce u odnosu na BMI prije trudnoce
Odnos makro i mikronutrijenata u ishrani trudnica terba da bude isti kao i u ishrani zdravih odraslih osoba: -55 – 60% energije treba da obezbijede ugljeni hidrati – do 30% masti -10 – 15% bjelančevine.
Bjelančevine su strukturne i funkcionalne komponente svih ćelija u organizmu – mogu biti životinjskog (meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi) ili biljnog porijekla (mahunarke – grašak, boranija, sočivo, pečurke) – vrijednost bjelančevina procjenjuje se na osnovu aminokiselinskog sastava – aminokiseline su podijeljene u esencijalne i neesencijalne. Esencijalne naš organizam ne može da sintetiše i moramo ih unijeti hranom.
Potrebe u bjelančevinama su u trudnoći povećane zbog ugrađivanja u nova tkiva i majke i ploda i iznose 6-10g/dan više nego što je potrebno ženi koja nije trudna.
Ugljeni hidrati su najrasprostranjenije organske materije na zemlji. Glavni su izvor energije u ishrani ljudi. Nutritivne potrebe UH za odraslu osobu iznose oko 4 g/kg tjelesne mase.
- Svarljivi UH (šećeri i skrob) i nesvarljivi (vlakna).
Masti – imaju najveću energetsku vrijednost od svih nutrijenata. Ishrana bogata mastima, posebno zasićenim mastima, dovodi u vezu sa nastankom HNB, zato dati prednost hrani bogatoj nezasićenim masnim kiselinama.
Nutritivni vodič za trudnice i dojilje
Mlijeko i mliječni proizvodi –1 posluženje je: 1 šolja (250 ml) mlijeka, 1 i po šolja sitnog (švapskog) sira, 2 šolje mliječnog sladoleda, kocka tvrdog sira čije su dimenzije 5 cm.
Meso, ribe, jaja i mahunarke – 1 posluženje je 57 do 85 g mesa ili ribe, 2 jajeta, 1 šolja mahunarki.
Voće i proizvodi od voća – 1 posluženje je ¾ šolje soka, 1 srednja banana, jabuka ili narandža.
Povrće i proizvodi od povrća – 1 posluženje je ½ šolje kuvanog povrća, 1 šolja sirovog lisnatog povrća, ¾ šolje soka od povrća.
SVAKI DAN JE NEOPHODAN UNOS JEDNOG KOMADA VOĆA BOGATOG VITAMINOM C I JEDNOG KOMADA POVRĆA IZ GRUPE TAMNO ZELENOG LISNATOG POVRĆA!
Hljeb i žitarice – 1 posluženje je 1 parče hljeba, 30g pahuljica od žitarica, ½ do ¾ šolje kuvanog tijesta ili kuvanog pirinča.
Masti, ulje, slatkiši – rjeđe koristiti! 1 posluženje je supena kašika ulja, 1 supena kašika putera ili margarina. Kolači, keks, med, bonbone, džem, žele, šećer su namirnice koje se rjeđe koriste.
Preporuke za unos mikronutrijenata
Trudnoća i dijetetski suplementi
- Folna kiselina – prije i tokom trudnoce;
- Gvožđe – tokom drugog i treceg trimestra 27 mg/dan, 60 mg/dan (sideropenicina anemija prije trudnoce);
- Jod – nutritivna preporuka je jodirana so. Suplementacija u podrucju endemske gušavosti pre trudnoce i najkasnije do pocetka 2. trimestra.
Preporuke:
- Zamijenite bijeli hljeb integralnim ili crnim hljebom.
- Zamijenite peciva napravljena od bijelog brašna pecivom od integralnog brašna.
- Zamijenite bijele pite za smeđe pita.
- Zamijenite bijeli pirinac za smeđi pirinac.
- Zamijenite žitarice poput kukuruznih pahuljica i pirincanih krispija za pšenicne, jecmene, ovsene, ražene pahuljice.
- Zamijenite slatka pica, energetska pica i vocne sokove vodom, obicnim obranim ili poluobranim mlijekom ili cajem i kafom bez kofeina.
- Probajte zaslađivace sa niskim ili nula kalorijama, takođe poznate kao vještacki zaslađivaci, umjesto da koristite šecer.
- Naučite druga imena za šecer na deklaracijama. To su saharoza, glukoza, dekstroza, fruktoza, laktoza, maltoza, med, invertni šecer, sirup, kukuruzni zaslađivac i melasa.
DIJABETES NIJE PREPREKA ZA TRUDNOĆU
Izdavači:
NVO “Plavi krug”- Društvo za borbu protiv šećerne bolesti
Savez dijabetičkih društava
