Kako prepoznati neželjeno dejstvo lijeka

0
300

42-nezeljeno dejstvoProfesionalna, ali i zakonska obaveza svakog zdravst­venog radnika u Crnoj Gori jeste da sumnju na neželjeno dejstvo lijeka prijavi Agenciji za ljekove i medicinska sredstva. Međutim, kako neželjena dejstva mogu imati iste fiziološke i patološke puteve nastanka kao i različite bolesti, ponekad je vrlo teško napraviti razliku između neželjenih dejstava lijeka i simptoma nove ili pogoršanja osnovne bolesti. Alergijska reakcija koja se ispoljila 15 minuta nakon intravenske primjene lijeka jeste neželjeno dejstvo koje je lako prepoznati, ali to nije slučaj sa odloženim neželjenim efektima lijeka (kancerogenost, teratog-enost, rezistencija…). Otkrivanje neželjenih dejstava najčešće je dodatno otežano istovremenom primjenom više ljekova, postojan­jem komorbiditeta i komplikovanom kliničkom slikom. Istra­živanja pokazuju da je oko 50% ispoljenih neželjenih dejstava moglo biti spriječeno, tako da prvi i osnovni korak kada je u pitanju bezbjedna primjena lijeka nije prijavljivanje, već prepozna­vanje neželjenog dejstva. Prilikom analize novih simptoma ili laboratorijskih odstupanja svaki zdravstveni radnik bi morao sebi postaviti i pitanje: Da li je lijek mogući uzrok?

1. SIGURNA povezanost

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je povezan sa uzimanjem lijeka i ne može se objasniti bolešću ili drugim uzrocima.

(+) Događaj se sigurno može objasniti farmako­loškim djelovanjem lijeka.

ILI

Nestanak simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka (pozitivan dechallenge).

(+) Ponovno pojavljivanje simptoma nakon ponov­nog uzimanja lijeka (pozitivan rechallenge).

2. VJEROVATNA povezanost

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je povezan sa uzimanjem lijeka. Nije vjerovatno da se radi o simptomu bolesti ili nekom drugom uzroku.

(+) Nestanak simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka (pozitivan dechallenge).

3. MOGUĆA povezanost

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski je povezan sa uzimanjem lijeka, ali se može objasniti i simpto­mima bolesti ili drugim uzrocima.

(+) Podatak o prestanku simptoma neželjenog dejstva nedostaje ili nije jasan.

(Česta procjena u situacijama kada se neželjeno dejstvo prijavi dok je još u toku ili kod istovremene primjene više ljekova).

4. Povezanost NIJE VJEROVATNA

Događaj ili laboratorijska abnormalnost vremenski nije u potpunosti povezan sa uzimanjem lijeka, što čini njihovu vezu manje vjerovatnom, ali ne i nemogućom.

(+) Bolest ili neki drugi događaj mogu biti objašnjenje za simptome.

Bez obzira na procijenjeni stepen uzročno-poslje­dične povezanosti, svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka potrebno je prijaviti Agenciji za ljekove i medicinska sredstva.

Na ispoljavanje neželjenog dejstva lijeka mogu uticati:

• karakteristike primijenjenog lijeka – farmakokinetičke osobine, komponente lijeka koje nijesu aktivna supstanca, kao što su boje ili konzervansi, primijenjena doza, dužina primjene lijeka, način primjene lijeka • karakteristike pacijenta (faktori rizika) – preosjetljivost na neku komponentu lijeka, uzrast, pol, oslabljena funkcija jetre ili bubrega, ozbiljnost bolesti i sl. • drugi faktori – istovremena primjena ljekova, tradicio­nalnih biljnih preparata ili hrane, koji stupaju u interakciju, greška pri propisivanju, izdavanju ili primjeni lijeka, kao i neadekvatno čuvanje i skladištenje lijeka prije primjene.

Neprepoznavanje neželjenog dejstva lijeka često za posljedicu ima primjenu drugih ljekova za ublažavanje novih simptoma, umjesto obustave primjene lijeka koji je simptome izazvao.

Neprepoznata neželjena dejstva lijeka mogu biti pogrešno protumačena kao dio kliničke slike, te dovesti do postavljanja pogrešne dijagnoze i uvođenja terapije za problem koji zapravo ne postoji.

Sljedeći pristup, prikazan u brošuri Safety of Medicines – A guide to detecting and reporting adverse drug reactions (WHO, 2002), može olakšati procjenu povezanosti primijenjenog lijeka i ispoljenog neželjenog dejstva:

• Provjerite da li je pacijent zaista koristio propisani lijek u propisanoj dozi, • Provjerite da li je neželjeno dejstvo na koje sumnjate zaista uslijedilo nakon, a ne prije početka primjene lijeka, i pažljivo zabilježite zapažanja pacijenta o neželjenom dejstvu, • Odredite i procijenite vremensku povezanost između početka terapije i početka mogućeg neželjenog dejstva, • Procijenite sumnju na neželjeno dejstvo nakon prestanka primjene suspektnog lijeka ili smanjenja doze, i pratite stanje pacijenta.Ukoliko je prikladno, počnite sa ponovnom primjenom lijeka i obratite pažnju na moguće ponovno ispoljavanje neželjenog dejstva, • Procijenite druge moguće uzroke za ispoljavanje uočenih simptoma, • Koristite najnovija saznanja iz literature i ličnog, profesionalnog iskustva u vezi sa primjenom ljekova i nji­hovim neželjenim dejstvima. Za informacije o prijavljenim neželjenim dejstvima ljekova možete se obratiti Odjeljenju za farmakovigilancu Agencije za ljekove i medicinska sredstva, ili od predstavnika proizvođača lijeka zatražite odobreni sažetak karakteristika lijeka, • Sumnju na neželjeno dejstvo lijeka prijavite Agenciji za ljekove i medicinska sredstva.