Racionalna potrošnja nužna za dobro pacijenta i društva

0
317

[heading]U Beranama sredinom mjeseca održan 33. sabor ljekara Sjeverne Crne Gore i Jugozapadne Srbije.Važna tema na skupu bila je sve veća neracionalna potrošnja ljekova u Crnoj Gori. Kako bi se problem sveo u normalne granice ministarstvo je donijelo akcioni plan od 2012. do 2016. godine[/heading]

-Neracionalna upotreba ljekova u Crnoj Gori stvara ozbiljne probleme i pacijentima i sistemu zdravstva, zbog čega treba što prije donijeti kliničke smjernice, obezbijediti nezavisnu informaciju o ljekovima, podsticati generičko propisivanje ljekova, nadzirati prekomjerno narušavanje ljekova i vršiti kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika. Ministarstvo je dalo Akcioni plan djelovanja od 2012. do 2016, a do sada smo donijeli tek desetak smjernica, koje se moraju razvijati na nacionalnom nivou. One treba da pomognu ljekarima da se odluče u specifičnim kliničkim situacijama. Ljekari kliničari, koji su pored farmaceuta ključni akteri obezbjeđivanja racionalne potrošnje ljekova, moraju znati nešto više o lijeku, a ne samo kako se zove i koje je klase-kazao je crnogorski ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, učestvujući na 33. Saboru ljekara sjeverne Crne Gore i jugozapadne Srbije koji se održao 14. i 15. septembra u Beranama.

Zbog prekomjerne potrošnje pacijenti, kazao je ministar, mogu imati ozbiljnih problema poput antimikrobne rezistencije, zbog koje u jednom trenutku mogu doći u situaciju da im se ne može pomoći jer postaju otporni i lijek ne djeluje.. Povećani troškovi, gubici i sve više potrebnog novca za obezbjeđenje ljekova koji su neophodni, posljedice su koje neracionalna potrošnja donosi zdravstvenom sistemu, a preko njega i čitavom društvu.

– Pokušali smo da analiziramo zašto je povećano prepisi­vanje ljekova i njihova potrošnja. Sve zemlje u svijetu prave preven­tivne zdravstvene programe, a mi to pokušavamo zadnjih godina. Dobro je što se povećao životni vijek, a Crna Gora se u tom pogledu, u poređenju sa 53 evropske zemlje, nalazi na nivou srednjerazvijenih zemalja. Prosječni životni vijek kod nas je za muškarce 73.1, a za žene 78 godina. To povećava i dužinu liječenja, a na troškove utiču i nove kombinacije različitih ljekova koje se rade zbog povećanja efikasnosti terapije u liječenju malignih bole­sti i HIV infekcije. Uvode se i novi ljekovi u standardne šeme liječenja, šire se indikacije za novim saznanjima, a ne treba zabo­raviti ni pritisak farmaceutske industrije. Postoji i pritisak sve bolje informisanih bolesnika i njihovih udruženja, koji traže ono što im po Ustavu pripada. Uz to cijene pojedinih ljekova rastu, iako su neki od tih ljekova već godinama na tržištu. Opšti ekonomsko-statistički parametri takođe utiču na cijene ljekova-kazao je ministar Radunović, naglašavajući da su Crnoj Gori tokom tekuće godine smanjio utrošak po receptu sa 5,6 na 5,1 eura, kao posljedica nastojanja da se racionalno i domaćinski posluje. Prema njegovim riječima u Crnoj Gori oko 20 odsto zdravstvenog budžeta, koji se kreće oko 165 miliona eura, odlazi na troškove za lijekove. Taj procenat u razvijenim zemljama je oko 15 odsto.

Generički ljekovi

Generički lijek je terapijski ekvivalent originalu i ima ista svojstva kao original, odnosno istu aktivnu supstancu. Original ima zaštićeno ime i zbog toga je skuplji i do 80 odsto od generičkog. U Crnoj Gori, prema riječima ministra, postoji lista od 560 generičkih ljekova.

 

– Ako bismo bili racionalni u propisivanju i uzimanju ljekova, mogli bi jedan dio tog novca uštedjeti i za neke druge stvari. Informatička povezanost zdravstvenog sistema omoguća­va kontrolu propisivanja s ciljem da racionalizujemo potrošnju. Imamo primjer ljekara koji je za četiri mjeseca propisao 10.926 recepata, od čega je realizovano 7.364 recepta ili 2,12 puta više od prosječnog propisivanja ljekara u Crnoj Gori. To je eklatantan primjer neracionalnog propisivanja, ali nažalost nije jedini. Postoji i primjer ljekara koji je isti dan istom pacijentu propisao četiri kutije istog lijeka. Dobar dio propisuje 8,4 recepata, a u prosjeku jedna posjeta izabranom doktoru završava se sa 2,14 propisanih recepata. Ako neko propiše 8 recepata, onda moramo vidjeti o čemu se tu radi i zašto se zloupotrebljavamo svi mi i troši se zajednički novac. Za sada mi pokušavamo da podizanjem svijesti i razgovorom riješimo takve probleme, ali ako se to nastavi u nekom trenutku moraće se primijeniti i druge mjere ne bi li se racionalizovala potrošnja-upozorio je ministar Radunović, ističući da je u prva četiri mjeseca ove propisano 1.010.124 recepata, što je za 120 hiljada recepata više nego u istom periodu 2011. godine.

Prvi sabor održan 1971. godine

Prvi Sabor ljekara sjeverne Crne Gore i jugoza­padne Srbije održan je 27.juna 1971.godine u Bijelom Polju. Saboru je prethodilo formiranje podružnice ljekara Ivangrada i Bijelog Polja 19. februara 1968.godine, a predloženo je da se zajedno sa Podružnicom ljekara iz Pljevalja, ljekarima iz Mojkovca i Kolašina formira Po­družnica ljekara sjevernih krajeva Crne Gore. Prvi sastanak Podružnice ljekara sjevernih krajeva Crne Gore, kojem je prisustvovalo 85 ljekara, farmaceuta i stomatologa održan je 19.03.1968. godine. Na sastanku Podružnice 28.06.1970. odlučeno je da se formira Sabor ljekara sjevernih krajeva Crne Gore i jugozapadne Srbije.

Na prvom Saboru štampan je Program Sabora i Zbornik prezentovanih radova, što se kao dio tradicije čini i danas. Svrha Sabora je da unaprijedi znanja ljekara iz raznih oblasti medicine, da poboljša dijagnostiku i ishod liječenja savremenim metodama, olakša usvajanje novih vještina i promoviše napredak u stručnoj edukaciji.

U ovogodišnji program Sabora uvrštena su 25 predavanja eminentnih predavača sa fakulteta u Podgorici, Beogradu, Skoplju i Kosovskoj Mitrovici, 10 predavanja farmaceutskih kuća, 101 usmena i 102 poster prezentaci­je radova, kao i 14 izložbenih štandova farmaceutskih kompanija.

Crna Gora po upotrebi ljekova, prije svega antibiotika, pripada gornjem dijelu evropske ljestvice i sa 40,3 odsto je uz Grčku, a onda dolaze Srbija i Rumunija. Za godinu dana izda se oko milion i četrdeset hiljada recepata za kardiovaskularne bolesti, odnosno oko milion i osamsto hiljada kutija. Dolazi se do apsurdnog podatka da svaki stanovnik popije po tri kutije godišnje. Pored antibiotika i kardiovaskularnih najviše se troše antiinfektivni ljekovi i ljekovi za elementarni trakt i metabolizam. Prema ri­ječima ministra ovih posljednjih potroši se oko 577.000 kutija.