Ako je majka bolesna i uzima ljekove dojenje se nekada mora prekinuti, ali vrlo su rijetki ljekovi usljed čije se primjene to mora učiniti. Većina ljekova nema nepovoljno dejstvo na bebu, jer se u vrlo malim koncentracijama izlučuju u mlijeko. Upotreba antibiotikaje relativno bezb-jedna u toku laktacije, ali izlučeni putem mlijeka mogu dovesti do poremećaja gastrointestinalne flore i dijareje, ali i nastanka alergijske reakcije kod dojene djece. Treba izbjegavati: hloramfenikol, tetracikline, hinolon, metron-idazol, nalidiksnu kiselinu.
Kombinacija sulfametoksazola i trimetoprima se smatra bezbjednom kod starije terminske novorođenčadi, ali kod prematurusa može da dovede do hemolize i žutice.
Dojenje se mora prekinuti ako se koriste citostatici ili radioaktivne susptance.
Čvrsta hrana tek kad se beba dovoljno razvije
Uvođenje nemliječne ishrane prije svega zavisi od uzrasta djeteta i njegovog razvoja. Hrana mu se može davati tek kada počne da sjedi, stabilno drži i pokreće glavicu, pokazuje pokrete nalik žvakanju, te nema refleks izbacivanja iz usta.
Nemliječna ishrana u prvoj godini treba da obuhvati voće i povrće u obliku kaša, pirea i sokova, žitarice (pirinčane, kukuruzne, pšenične, ovsene) obogaćene gvožđem, nemasno meso – piletinu, teletinu, junetinu i očišćenu ribu. Može se davati hljeb i tjestenina, kao i mliječni proizvodi – jogurt, mladi sir i kajmak. Razmak između novih namirnica je 4-7 dana. Žitarice se spremaju sa majčinim mlijekom, bebi-formulom, vodom ili voćnim sokovima. Kravlje, kozje i ovčje mlijeko se uvodi u ishrani poslije prvog rođendana.
Piše: prim. dr Paša Divanović, spec. pedijatrije
Add comment