Najznačajnije epidemije zaraznih bolesti kroz istoriju (II)

0
1393

Izvjesni  antiviralni ljekovi mogu da produže period prelaska  u fazu side.

Prema podacima  UN  i SZO,  od pojave ovog oboljenja pa zaključno sa 2008. godinom u svijetu je bilo zaraženo ukupno oko 60 miliona ljudi, a od komplikacija povezanih sa sidom je do te godine umrlo oko 25 miliona ljudi.

Ebola

Bolest je prvi put identifikovana 1976. godine u Sudanu i DR Kongo. Ebola je spada u grupu  hemoragijskih  bolesti, čiji  su uzročnici grupa virusa (Genus Ebolavirus). Prenosi se preko tjelesnih  tečnosti zaražene osobe ili životinje.

Simptomi ove bolesti se obično javljaju u periodu od 2 dana do 3 nedjelje poslije zaraze, a to su groznica, bolovi u grlu i mišićima, glavobolja, potom  mučnina, povraćanje, dijareja, krvarenje, uz insufijenciju  funkcije jetre i bubrega.

Bolest ima visoku stopu smrtnosti, koja ide do 90%.

Epidemije se tipično pojavljuju u tropskim oblastima Subsaharske Afrike. Ne postoji efikasan lijek kao ni vakcina za ovu  bolest.

Sadašnji izazovi

  • Raste broj novootkrivenih uzročnika  novih zaraznih bolesti;
  • U posljednjih 30 godina otkriven je veliki broj takvih uzročika i bolesti koje oni izazivaju;
  • Raste broj rezistentnih sojeva bakterija na antimikrobnu terapiju. Javila se multirezistencija kod M. tuberculosis, S. pneumoniae, S. aureus, N. gonorrhoeae, Plasmodium malariae, itd.  što je posljedica  genetskih mutacija i sticanje  gena za razvoj rezistencije;
  • Ovo je svakako povezano i sa nekritičnom upotrebom antibiotika, kod ljudi i životinja;
  • Ulogu virusa u razvoju nezaraznih bolesti i neoplazmi  nauka sve  više dokazuje,  npr. helicobac. pylori i karcinoma  želuca,  EBV i leukemije, HPV – papiloma  virus i karcinoma grlića materice;
  • Mogućnost  primjene biološkog oružja;
  • Jačanje antivakcinalnog  lobija i pad vakcinacije vakcinopreventabilnih bolesti.

Dr Biljana Ivelja, pedijatar
Dom zdravlja, Cetinje