Regionalna saradnja u onkologiji i SEEROG

Bolest savremenog svijeta je tumor. Nekada je svaki peti stanovnik umirao od kancera, a danas svaki treći. Ranije su ljudi umirali od tuberkoloze, neuhranjenosti uopšte, ali ne od bolesti savremenog svijeta. Mi se hvalimo sportskim rezultatima, a Hrvatska je druga zemlja u Evropi, poslije Mađarske, po učestalosti tumora kod muškaraca, tako da je rak konačno prepoznat kao osnovni zdravstveni problem i protiv njega se nastojimo boriti. U Evropi smrtnost od tumora opada, a kod nas raste.

Hipertenzija u starijem životnom dobu

Piše: mr sc. med. Sinan Ećo, internista Povećanje arterijskog pritiska koje nastupa sa starošću najčešće je udruženo sa strukturalnim promje­nama u arterijama i to pogotovo sa otvrdnućem širokih arterija. Što su veće vrijednosti sistolnog pritiska a niže vrijednosti dijastolnog pritiska, znači, što je veća amplituda arterijskog pritiska, takvo stanje je skopčano sa povećanim mortalitetom. Najvažniji predskazatelj rizika kod starijih osoba predstavlja povećani pulsni pritisak. Sistolni pritisak skoro linearno raste sa povećanjem broja godina.

Procjena ukupnog rizika za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja

Piše: prof. dr sc med. Aneta Bošković Kardiovaskularna oboljenja (KVB) su vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu, i skraćuju prosječni životni vijek čovjeka za 10 godina. Zauzimaju prvo mjesto među uzročnicima mortaliteta, a posebno se ističe koronarna bolest. Prema istraživanjima koja su rađena tokom posljednje dekade, smatra se da će broj oboljelih od KVB-a i dalje rasti, uglavnom na račun porasta gojaznosti i broja oboljelih od dijabetes melitusa (lat. diabetes mellitus).

Rekonstruktivna hirurgija mitralnog zalistka

Piše: dr sci med Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Mitralni zalistak ima dva listića (kuspisa), prednji i zadnji. Od njih polaze horde tendinee (tanke niti) koje povezuju listiće sa papilarnim mišićima koji se nalaze u lijevoj srčanoj komori. Ove horde drže kuspise zatvorenim, da se krv tokom istiskivanja iz lijeve komore u aortu ne bi vraćala u predkomoru. Sve ove strukture zajedno čine tzv. mitralni aparat.

Primjena HBO-a u traumatologiji

Piše: dr Marko Savovski, spec. ortopedije, traumatološke kirurgije i baromedicine Progres nauke i ubrzanje tempa života, sa suštinskim promjenama u načinu življenja, uslovljava stalne promjene u brojnosti i kvalitetu traumatizama. U savremenim uslovima to se prije svega odnosi na saobraćajni traumatizam, a u manjoj mjeri i na industrijski i sportski. U okviru ove tri kategorije nastaje više od 90 % povreda koje se dogode na koštano-zglobnom sistemu. Definicija akutne muskulo-skeletne traume podrazumijeva postojanje lezije mišićnog i koštanog sistema koja obuhvata i druga tkiva kao što su koža, krvni sudovi, vezivno i nervno tkivo.

Paradontopatija, tihi otmičar naših zuba

Piše: Nadica Praščević-Zindović Spec. preventivne i dječije stomatologije Parodontopatija je izuzetno rasprostran­jeno oboljenje. Gotovo da ima karakter pandemije jer je veliki broj oboljelih osoba na svim kontinentima. Statistika govori da ovaj zdravstveni i socio-ekonomski problem pogađa tri od četiri osobe starije od 35 godina, a značajno veliki procenat omladine već ima rane simptome bolesti.