Tržište ljekova ● Fondovi zdravstva ● Regionalni presjek aktivnosti
Uvodnom sesijom Desete Medikalove konferencije u Ulcinju ukazano je na značaj i praktične aspekte politike upravljanja ljekovima. Apostrofirane su uštede i veća dostupnost ljekova, a razmatrani su i drugi izazovi u kontinuiranom snabdijevanju ljekovima i medicinskim sredstvima kroz postupke javnih nabavki. Kroz prezentacije predstavnika domaćih i regionalnih nosilaca odluka u toj oblasti, razmatrani su i kriterijumi za vođenje pregovora i utvrđivanje cijena ljekova.
Moderatorka prve stručne sesije bila je dr Slađana Ćorić, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, a stručni doprinos rasvjetljavanju ovih tema dali su i dr Vuk Kadić (Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore), dr Jurij Furst (Fond za zdravstveno osiguranje Slovenije), MPh. MSc. Kristina Hristova (Fond za zdravstveno osiguranje S. Makedonije) i doc. dr med. spec. Snežana Mugoša (Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore).
Ovom prilikom naglašen je značaj umrežavanja kako na internom tako i na regionalnom nivou, kako bi se obezbijedilo što funkcionalnije tržište ljekova na ovim prostorima, a potenciran je i značaj racionalizacije u upotrebi ljekova kako bi se ostvarena ušteda preusmjerila u cilju dalje optimizacije sistema.
Omogućiti najsavremeniji lijek
Dr Slađana Ćorić, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, podsjetila je na veoma izazovan period koji je sada već prošlost a koji se odnosi na izazove sa kojima se ova institucija susretala tokom i neposredno nakon kovida. Problemi sa nabavkom ljekova i medicinskih sredstava dodatno su uvećavali budžet zdravstva, a u cilju optimalnog funkcionisanja bilo je neophodno animirati sve farmaceutske kompanije i zamoliti ih za pomoć, pa je prošle godine, kao plod uspješne saradnje, uvedeno 37 generičkih ljekova na listu. Ostvarena je ušteda od oko 5 miliona evra i omogućeno da i pacijenti koji imaju cističnu fibrozu dobiju adekvatan tretman. Trenutno je u izradi nova lista koja se očekuje do kraja juna, a u fokusu su generika, biosimilari i sve ono što ne opterećuje Listu i pravi prostor za inovativne ljekove. — Cilj svake vlade, a naročito ljekara koji učestvuje u liječenju — zaključila je sekretarka Ćorić — jeste da za svakog pacijenta ima najsavremeniji lijek i da tom pacijentu omogući pristojan život.
Obezbijeđena značajna ušteda
Dr Vuk Kadić, po prvi put je, u svojstvu direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, učestvovao na Konferenciji Medikala. On je skrenuo pažnju na parcijalni uticaj Fonda za zdravstveno osiguranje što se tiče konkretno utvrđivanja Liste i cijena ljekova u smislu da Listu ljekova utvrđuje Ministarstvo zdravlja, da je Institut za ljekove subjekt koji registruje ljekove, koji određuje maksimalnu cijenu lijeka, a sam Fond finansira neke ljekove i medicinska sredstva. On je podsjetio na prevaziđenu situaciju od prošle godine kada je postojao ozbiljan problem dugovanja i s tim u vezi snabdijevanja ljekovima i medicinskim sredstvima. Dr Kadić je dalje objasnio da Fond za zdravstveno osiguranje većinu svog opredijeljenog budžeta troši na ljekove i medicinska sredstva, a u ovom trenutku to je veliko opterećenje što se tiče finansiranja. Upoređujući iznos opredijeljenih sredstava s praksom u Sloveniji, gdje je iznos tih sredstava oko 12%, on je naveo da se kod nas više od 30% sredstava Fonda namijeni za ljekove i medicinska sredstva. Ove godine obezbijeđeno je 100 miliona evra, sa vraćanjem dugova, u odnosu na prošlu kad je bilo potrebno više od 140 miliona.
— Govorimo o velikim iznosima, a svakako, Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u regionu koja je uvela inovativnu terapiju, koja je uvela biološke terapije, koja prati svjetske brendove i mi smo ponosni na to i pored svega smo uspjeli na način da za naše osiguranike obezbijedimo najbolju moguću terapiju. Cistična fibroza je nešto zbog čega smo svi ponosni, a nama nisu ta sredstva dodatno obezbijeđena, već smo prvenstveno uštedom i racionalizacijom Liste ljekova, a onda i na ostale načine, obezbijedili budžet od 5,2 miliona evra koje ćemo potrošiti ove godine na oboljele od ove bolesti — objasnio je direktor Fonda. On je naveo da generika i inovacije predstavljaju perspektivu kojom se želi ići u crnogorskom zdravstvenom sistemu kako bi se građanima obezbijedili adekvatni ljekovi i medicinska sredstva, kao i mogućnost da u svakom trenutku imaju adekvatnu terapiju koju će dobijati na račun države. Neracionalno propisivanje ljekova i pretjerana potrošnja će, ako se svedu na razumnu mjeru, ostavljati više sredstava za skupu terapiju odn. terapiju za rijetke bolesti, za koje se planira pravljenje posebnog fonda. Dr Kadić je iskoristio priliku da u vezi s tim pozove farmaceutske kuće i sve aktere sistema na pomoć u tom smislu.
Stanje u regionu
Predstavnik Fonda za zdravstveno osiguranje Slovenije g. Jurij Furst naveo je da aktuelnost u tom sistemu trenutno predstavlja proces ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Slovenački sistem, kako je objasnio, funkcioniše na način što je za neke bolesti (dijabetes, psihoze, onkologija) obezbijeđeno cjelovito pokriće od strane države, a za ostalo bi se moralo imati dopunsko osiguranje. Finansiraju se ljekovi na recept, nema participacije, a posebno se finansiraju bolnički ljekovi i vanbolničke potrebe, za neke rijetke bolesti. Lista ljekova obuhvata oko 860 supstanci i oko 3.000 ljekova, što čini skoro 9 recepata godišnje po stanovniku ili nešto oko 200 evra po stanovniku. U Sloveniji su, kako je objasnio g. Furst, dostupni skoro svi ljekovi kao i u Evropi.
Opisujući praksu formiranja cijena ljekova, on je objasnio da su one bitno niže u odnosu na zemlje Evrope, jer se računaju i popust i „skrivene cijene“. U Sloveniji je obezbijeđeno više od 2.000 evra po pacijentu godišnje u domenu „skupih ljekova“, a potrebu za njima ima oko 30.000 pacijenata.
Mr pharm. Kristina Kristeva prezentovala je sistem rada i domete Fonda zdravstva Sjeverne Makedonije. Što se tiče specifičnosti makedonskog sistema tržišta ljekova ona je objasnila da maksimalnu cijenu lijeka određuje Ministarstvo, ali postoji inicijativa da se to radi na udruženom institucionalnom nivou. Kristeva je predložila da se maksimalna cijena formira i na regionalnom nivou, te istakla i da Fond troši oko 100 miliona evra na 1,8 milion osiguranika.
U ovoj zemlji ne postoji poseban fond za nabavku skupih ljekova, ali postoje posebni programi Ministarstva zdravlja koji se npr. odnose na rijetke bolesti i država ima poseban budžet za jako veliki broj tih bolesti. Posebnim programom pokriveno je tržište insulina, a postoji i program za pacijentre sa transplantiranim organima. Jedna od glavnih tema je proces digitalizacije, ali na nivou bolnica se s tim u vezi javljaju problemi uslovljeni nedostatkom kadra, stručne osposobljenosti i sl. Aktuelan je model nabavke ljekova koji nisu na Listi tenderom koji traje 6 mjeseci do godinu dana usljed čega nekad nastaju problemi u funkcionisanju ovog sistema. Kristeva je, na kraju, istakla da je u procesu nabavke ljekova posebno važna transparentnost.
Tim sa impresivnim rezultatima
Dr Snežana Mugoša, kontrolor za uvoz ljekova i direktorka Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, ukazala je na snažnu opredijeljenost Instituta u pravcu inovacija i naučno-istraživačkog djelovanja. Ova ustanova je kao „tim koji je za godinu i nešto više uspio da ostvari impresivne rezultate“ tokom prethodne godine registrovala više ljekova nego u dvije godine unazad ukupno, kako originalnih, tako i generičkih. — Institut po prvi put od svog osnivanja sprovodi sve svoje Zakonom određene nadležnosti — s ponosom je istakla dr Mugoša.
Višestruko je ubrzan proces registracije, a po prvi put od osnivanja ažuriraju se informacije o životnom ciklusu lijeka, registrovani su veterinarski ljekovi, a u značajno kraćem roku nego što je Zakonom predviđeno određuje se i maksimalna cijena lijeka. — Transparentnost je imperativ Instituta i sve naše nove promjene u poslovanju podrazumijevaju da svi opšti akti budu dostupni na našem portalu — rekla je direktorica Mugoša uzgred pohvaljujući i saradnju sa Ministarstvom.
Kao važna tendencija ovog seminara prezentovano je da se na regionalnom nivou uspostave tješnje veze. Aktuelno stanje na planu nabavki i distribucije ljekova i medicinskih sredstava, kako je iskazano konsenzusom sa skupa, zaslužuje pohvalu. Saradnja na nivou institucija u Crnoj Gori koja se očitava na nivou ušteda i uvođenja inovativne terapije takođe je na zavidnom nivou.
Predstavnici Ministarstva priznali su nedostatak registara za određene bolesti, pri čemu se, kako je objašnjeno ovom prilikom, pronalaze druga rješenja za regulaciju pojedinih oblasti, npr. antibiotika. Svjesni brojnosti izazova, iz Fonda sugerišu da se nadaju povratku nekih nadležnosti u okviru novog Zakona o zdravstvenom osiguranju. Budući cilj, po mišljenju dr Ćorić, predstavlja i težnja da farmaceuti dobiju unapređenu ulogu u zdravstvenom sistemu, tj. onakvu kakvu zaista i zaslužuju.
Anita Đurović
Dodajte komentar