Racionalizacijom protiv ekonomske krize

Međutim, bez obzira na sve napore koje činimo da obezbijedimo novac za redovno funkcionisanje Instituta i plaćanje svih obaveza, ne mogu a da ne naglasim nedostatak sredstava koja se obezbjeđuju iz Budžeta za pružanje mikrobioloških dijagnostičkih usluga osiguranicima Fonda za zdarvstveno osi­guranje. Naime, sredstva koja su nam opredijeljena za kupovinu testova i reagenasa, kao i potrošnog sanitetskog materijala za narednu godinu, dovoljna su samo za devet mjeseci kontinuiranog rada, i sigurno će uticati da u kraćim ili dužim intervalima nećemo moći da pružimo sve tražene usluge. O ovome smo već više puta upozoravali nadležne i opet ćemo to uraditi. Za očekivati je da će se naći načina da se obezbijede nedostajuća sredstva, jer se mora voditi računa da zemlja ne smije ostati bez nadzora i kontrole nad zaraznim bolestima, odnosno njihovim uzročnicima, jer bi to imalo nesagledive posljedice po pacijente i ukupno stanovništvo Crne Gore u slučaju pojave neke od zaraznih bolesti, sa velikim epidemijskim potencijalom, koje prati veliki morbiditet i smrtnost.

Crna Gora će, takoreći sjutra, biti sastavni dio Evropske Unije. Standardi kvaliteta u najrazličitijim oblastima djelovanja, ako već nijesu, moraće se prilagoditi evropski zahtjevima. Kakve su tekuće a i buduće obaveze Instituta na planu implementacije evropskih standarda kvaliteta?

Kako sam već rekao, mi smo u ovoj godini akreditovani u dijelu usluga sanitarne hemije i mikrobiologije. Predstoji nam, tokom narednih godinu-dvije, akreditacija i standardizacija medicinske mikrobiologije i uvođenje ISO standarda. Sa ovim procesom smo već započeli i tokom protekle godine smo, u cilju objektivnog sagledavanja procesa rada centra za mikrobiologiju i zdravstvenu ekologiju, angažovali međunarodnu firmu koja je napravila audit procesa rada i dala preporuke za unaprjeđenje. Nadam se da ćemo obezbijediti dovoljno sredstava za nastavak započetih procesa i da ćemo do kraja ove godine dobiti ISO 9001 standard.

Posljednih godina evidentan je priliv sredstava različitih evropskih a i drugihfondova, usmjerenih unaprjeđenju zdravlja građana. U kojoj mjeri su kadrovski potencijali Insti­tuta spremni da izradom kvalitetnih projekata i obezbjeđenjem njihove optimalne realizacije omoguće građanima Crne Gore dodatne benefite za njihovo zdravlje i unaprjeđenje kvaliteta životne sredine?

Mi već imamo iskustva sa različitim projektima, bilateral­nim ili sa onima koje finansira EU ili pojedine međunarodne organizacije. Slobodan sam reći da smo do sada u našem zdravst­venom sistemu bili lideri po broju projekata, posebno naučnih. Međutim, moram da naglasim da smo u Institutu svjesni da nam treba još stručnog i naučnog kadra, s obzirom na to da je došlo do smjene generacija i da sad Institut ima veoma mlad kolek­tiv sa velikim brojem perspektivnih kadrova koji su na stručnom i naučnom usavršavanju. Ipak, i sa kadrom kojim sad raspolažemo, uspjeli smo da naši projekti u bilateralnim projektima sa Sloveni­jom budu jedni od najbolje ocijenjenih, da smo učestvovali i dalje učestvujemo u naučnm projektima iz Sedmog okvirnog naučnog programa EU, da smo radili i radimo nekoliko krucijalnih i baznih javnozdravstvenih naučnih istraživanja vezano za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, deficit joda u djece i trudnica, te istraživanja u teško dostupnim grupama u odnosu na HIV, itd. U svakom slučaju, mora se raditi i više i bolje, posebno se veliki napori moraju usmjeriti ka osposobljavanju svih visokoškolaca u Institutu, posebno onih sa naučnim zvanjima, da unaprijede svoja znanja vezano za pisanje projekata koji će omogućiti da se dobiju i iskoriste velika sredstva EU koja stoje na raspolaganju.

Institut je u ovoj a i prethodnim godinama imao značajnu saradnju sa NVO sektorom po pitanjima HIV/AIDS-a i upotrebe duvanskih proizvoda. Može li se očekivati u narednom periodu intenzivnija saradnje Instituta i civilnog društva na planu suzbi­janja zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti stanovništva?

Apsolutno smo svjesni da bez duboke i široke po­vezanosti vladinog i NVO sektora ne možemo sprovesti sve javnozdravstvene programe koji za cilj imaju unaprjeđenje i očuvanje zdravlja stanovništva Crne Gore. Naš rad sa NVO sektorom se svakog dana proširuje i mislim da možemo biti dobar primjer drugim vladinim institucijama kako treba sarađivati sa organizacijama civilnog društva. Naravno da ćemo nastojati da što više inteviziramo i proširimo postojeću sardanju, posebno sad kad nam predstoji sprovođenje nekoliko važnih skrining programa u prevenciji karcinoma koji najviše opterećuju zdravlje našeg stanovništva, kao i programa koji treba da smanje izloženost najvećem broju rizičnih faktora koji se vezuju za kardiovaskularne bolesti i diabetes.

Uvidom u Statistički godišnjak, publikaciju ustanove kojom rukovodite, uočava se visoki stepen evidencije rezultata rada našeg zdravstvenog sistema, kao i brojnost statističkih pokaza­telja iz zdravstvene oblasti. Hoće li Godišnjak za 2010. godinu sadržati i dodatne uporedne parametre, imajući u vidu da se radi o kraju dekade?

Naravno, inače smo i do sada uvijek vodili računa o tome. Ako pogledate i godišnjake koji su do sada izašli, može se uočiti da smo kad je god bilo moguće stavljali uporedne podatke za prethodnih pet do deset godina. Tako će biti i ovog puta.

Kakva je Vaša vizija daljeg razvoja Instituta, koje su prednosti i razvojne šanse, odnosno, koji su ograničavajući razvojni faktori u vremenu koje dolazi?

Prvo i osnovno što moramo uraditi je obezbijediti finasijsku održivost Instituta, zatim zaokružiti kadrovsku kompletnost. Oba ova faktora treba da obezbijede, s obzirom da smo skoro priv­eli kraju proces izgradnje prostora i opremanje tehnikom, da se rutinski rad sprovodi bez prepreku kad je u pitanju relaizaciji svakodnevnih zahtjeva i potreba, te da se sve više okrećemo ka nauci i istraživanjima kako bi mogli pronalaziti najadekvatnija rješenja za probleme čijim se rješavanjem obezbjeđuje sprovođenje misije Instituta za javno zdravlje, a to je očuvanje i unaprjeđenje zdravlja stanovništva Crne Gore.