U Podgorici je 28. februara održana radionica za osobe oboljele od dijabetesa melitusa tipa 1 na intezivnoj insulinskoj multiinjektivnoj terapiji u vezi s primjenom terapije insulinskom pumpom. Cilj inicijatorke projekta gđe Lejle Martinović Puzović bio je da se niz onlajn-radionica započetih 2020. nastavi uživo, te da se omogući lični kontakt pacijenata i struke u okviru kog je edukacija efikasnija i a pacijent stiče veće povjerenje i volju za apliciranjem prezentovane metode i primjenom savjeta dijetologa. Ovom prilikom prezentovan je metod brojanja ugljenih hidrata, naročito važan zbog što zdravijeg načina ishrane ovih pacijenta i što tačnije aplikacije insulinske terapije u cilju postizanja što boljih rezultata postprandijalne glikemije i održavanja što nižeg nivoa vrijednosti HbA1c tokom dužeg vremena.
Lejla Martinović Puzović
Gđa Martinović Puzović prezentovala je koncept brojanja ugljenjih hidrata, a gošća Radionice bila je i doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, trenutno jedina profesionalka iz oblasti dijetologije i nutricionizma u Crnoj Gori. Ona je objasnila principe pravilne ishrane kako u vezi s dijabetesom tako i uopšte. Prezentovano je kako se tačna kombinacija insulina i namirnica odražava na grafiku senzora za kontinuirano praćenje nivoa glikemije u krvi i kakva je pritom aktivnost i prisutnost ubrizganog insulina.
doc. dr Snežana Barjaktarović Labović
Učesnici Radionice bili su i članovi Udruženja adultnih pacijenata oboljelih od dijabetesa melitusa tip 1 „Dijabetes Ekipa–DOB”, Udruženja roditelja djece oboljele od dijabetesa melitusa tipa 1 „Beta” i pacijenti iz Crne Gore. Učesnicima skupa proslijeđena je prezentacija o edukaciji pacijenata, ali je naglašeno da cijeli proces mora koordinirati ljekar. Planirano je da u nastavku serijala gostuju i endokrinolozi, a jedan od pomoćnika u organizaciji događaja bio je prof. Vukašin Zogović, koji je ličnim svjedočanstvom pokazao kako je moguće doći do optimalne kontrole svog dijabetesnog statusa. On je ovom prilikom preporučio primjenu hiperbarične komore u kontroli dijabetesa jer, kako je objasnio, pomaže u održavanju vitalnosti.
─ Ja sam inače i sama pacijent DT-1, već 13 godina na intezivnoj insulinskoj terapiji preko insulinske patch pumpe i senzora, koju je ovaj metod promijenio i kao ličnost i kao pacijenta. Moramo podvući da je dijabetes kao autoimuna hronična bolest jako teška za živjeti, ali ako je prihvatimo i imamo alat i edukaciju da svakodnevno živimo, naš život može da bude sasvim normalan kao i osobama bez dijabetesa ─ ističe gđa Martinović Puzović.
Metod brojanja ugljenih hidrata, tzv. CHO Counting, pacijentu sa dijabetes melitusom tipa 1 daje slobodu u odabiru obroka i u svakodnevnoj ishrani, a vodi obezbjeđivanju dobrih rezultata postprandijalne glikemije.
Mi smo most
Predsjednica Udruženja „Dijabetes Ekipa–DOB” gđa Lejla Martinović Puzović, istakla je, s aspekta predstavnika udruženja dijabetičara, da je i te kako moguće uticati na obezbjeđivanje boljih uslova liječenja ovih pacijenata jer upravo udruženja dijabetičara predstavljaju most između pacijenata i predstavnika struke/vlasti, te da bi za ovakve inicijative bilo dobro da se češće dešavaju i imaju kontinuitet zato što otvaraju vidike pacijentima.
Prilikom prezentacije metode brojanja ugljenih hidrata, koja je naročito bitna za pravilno upravljanje senzorom i insulinskom pumpom, gđa Martinović Puzović je, pored praktičnog dijela, ukazala na važnost brojanja ne samo ugljenih hidrata već i masnoća i proteina u okviru konzumirane hrane. U korišćenju senzora korisna je pomoć psihologa jer je u pitanju metod regulisanja nivoa šećera posredstvom „stranog tijela koje će vremenom postati dio vas”. ─ Sa dijabetesom tipa 1 ne moramo uopšte da računamo kalorije, već se broje ugljeni hidrati, a dodaju i masnoće i proteini. Osoba koja želi da prati ovaj metod i da ga aplikuje mora da ima senzor ─ objasnila je ona.
100 kalorija zahtijeva primjenu jedne jedinice insulina, a senzor daje mogućnost kontinuiranog praćenja nivoa glikemije. 20-30% uzetih proteina pretvara se u šećer nakon 4-6 sati. Jedna jedinica brzodjelujućeg insulina metabolizuje, individualno, 8-15 g ugljenih hidrata. Kad pacijent, u saradnji sa ljekarom, sazna koji je njegov individualni odnos ugljenih hidrata i insulinske jedinice, može slobodnije pristupiti praćenju glikemije i postizanju savršene postprandijalne glikemije uz pomoć senzora. Taj odnos je individualan i uglavnom nije identičan tokom dana. Ipak, kad se koriste humani insulini, a ne analogni brzodjelujući, ne mogu da se apliciraju ove metode. U okviru pojašnjenja formula izračunavanja u procesu kontrole glikemije, ona je navela i da juvenilni insulin može da se gradira na osjetljivijem nivou, tj. može se aplicirati i u vrijednosti od po pola jedinice.
─ Šteta je što u Crnoj Gori vjerovatno treba da se kontaktiraju firme programera i softvera da se dođe do tog da na teritoriji Crne Gore budu dostupne aplikacije u koje se samo unesu podaci o jelu i oni vam kažu koliko treba insulina za taj obrok ─ kaže gđa Martinović Puzović. To je, kako objašnjava, ono što radi insulinska pumpa. Ovakvim pristupom, kako se moglo zaključiti, obezbjeđuje se da se naknadnom regulacijom insulina tačno pokriju metaboličke potrebe organizma. ─ Najveći problem u Crnoj Gori je što se jede puno ─ rekla je gđa Martinović Puzović, savjetujući da ishranu opterećenu konzumacijom mesa i masne hrane treba zamijeniti mediteranskim načinom ishrane. Pogotovu bi dijabetičari trebalo da budu svjesni da je vlaknasta ishrana jako bitna jer pomaže u kontinuiranoj regulaciji insulina.
Koliko poznajemo principe zdrave ishrane ?
Doc. dr Snežana Barjaktarović Labović odlučila se ovom prilikom za interaktivni pristup u edukaciji publike pa je kroz primijenjeni anketni obrazac ukazala na veliki broj činjenica o pravilnoj ishrani. Pogotovu kada se vodi računa o količini konzumiranih kalorija postaje važno znati da 1 g bjelančevina i ugljenih hidrata daju energiju od 4 kcal, 1 g masti daje 9 kcal, a 1 g alkohola oslobađa 7 kcal energije. Glavni izvor energije su ugljeni hidrati, a jedino o čemu treba voditi računa je nutriutivna kompozicija i davati prednost prostim u odnosu na složene ugljene hidrate. ─ Suština pravilne ishrane je da uzimamo hranu od koje naš organizam ima korist ─ ističe dr Barjaktarović Labović.
Tzv. prazne kalorije treba zaobići, a kao zaštitne materije značajni su mikronutrijenti: vitamini i minerali. Umjerenost i raznovrsnost čine osnov pravilne ishrane, a prednost treba dati integralnim žitaricama od kojih je dr Barjaktarović Labović preporučila ječam jer on sadrži nešto više vlakana. Važno je znati i da tokom spavanja organizam troši energiju na održavanje raznih sistema funkcionisanja i to u obimu od oko 60%. Hrana koja ne povećava ili samo blago povećava glikemiju je hrana bez ugljenih hidrata. Prednosti brojanja ugljenih hidrata su brojne, a najsigurniji način da se odredi koliko neka hrana sadrži ugljenih hidrata jeste da se obrati pažnja na deklaraciju na proizvodu: da li se iskazane kalorijske vrijednosti odnose na porciju ili 100 g hrane ili sl.
Dr Barjaktarović Labović ne preporučuje BMI kao jedini parametar procjene gojaznosti jer svaki organizam sadrži različit procenat masti. Dnevni unos masti ne bi trebalo da prelazi 20-30% lipidnog unosa. Svakom pacijentu se ponaosob određuju dnevne energetske i nutritivne potrebe, a muškarci, koji imaju više mišićne mase, imaju i veće energetske potrebe u odnosu na žene. Osobe koje imaju dobar lipidni status dnevno ne bi smjele da unose preko 30% masti[1], mada se konzumacija masti na smije ukinuti zbog funkcionisanja polnih hormona, kao i obezbjeđivanja značajne količine energije za svaku ćeliju i sl.
Kad žena ima više od 33% masti u organizmu možemo reći da je gojazna, a kod muškaraca je taj procenat smanjen na čak preko 25%.
Preporučuje se da se dijetna vlakna unose svakodnevno jer su to prebiotici važni za zdravlje crijeva. Stoga dr Barjaktarović Labović kritikuje konzumaciju smutija i sličnih pripravaka jer je za organizam korisna konzumacija jedino cijelog povrća i voća. Takođe, preporučuje se i korišćenje isključivo vode sa česme zbog izbjegavanja unosa mikroplastike. Integralna brašna sadrže i vitamine i minerale, veći broj vlakana a imaju i manji glikemijski indeks.
Osnovni izvor kalcijuma predstavljaju mlijeko i mliječni proizvodi jer je odnos kalcijuma i fosfora u mliječnim proizvodima idealan za naš organizam i ni iz jedne druge hrane naš organizam ne iskoristi bolje ove mikroelemente. Ipak, koliko su dobre bjelančevine, toliko su loše masti koje mlijeko sadrži, pa dr Barjaktarović Labović preporučuje isključivu konzumaciju obranog mlijeka već od druge godine života. Fermentisani mliječni proizvodi imaju prednost zbog crijevnih bakterija.
Prva jutarnja preporuka je čaša vode temperature 10-14 stepeni, a između obroka treba da prođe 3-3,5 h. Pravilna ishrana treba da bude raspoređena, po dr Barjaktarović Labović, u 3 glavna obroka i dvije užine, ali usklađeno s radno aktivnim danom. Najbolji izvor gvožđa predstavlja crveno meso, a zbog globalnog deficita vitamina D dr Barjaktarović Labović preporučuje boravak na suncu u doba dana kad je to bezbjedno, praćenje indeksa zračenja i unos masnoća životinjskog porijekla.
Trećina holesterola unosi se hranom, a dvije trećine se stvaraju u organizmu.
Visok unos zasićenih masti vodi ka kardiovaskularnom obolijevanju. Tečne masti obiluju nezasićenim masnoćama, pa su korisnije biljne. Trans-masti treba strogo izbjegavati, a dr Barjaktarović Labović u tom smislu posebno ističe štetnost kokosovog ulja. Porastu glikemijskog indeksa može da doprinese i brzina konzumiranja hrane, a povrće i voće uglavnom imaju nizak glikemijski indeks, kao i obezmašćena mlijeka i mliječni proizvodi. Voda treba da čini 60% našeg organizma, pa dr Barjaktarović Labović poručuje da vodu treba piti i kad nismo žedni.
Komforno liječenje kao stvarnost u dijabetesu
Diskusijom sa analizom mogućih situacija u dijabetesu zaključena je Radionica namijenjena dijabetičarima tipa 1. Prezentacijom mogućnosti senzora pokazano je da dijabetičar koji koristi ovaj pristup kontroli bolesti može računati na 3 vrste upozorenja za rast glikemije: jedan alarm ukazuje na brzinu rasta glikemije, drugi se javlja 15 min prije očekivanog pika glikemije i treći signalizira na visoku vrijednost, što je znak da treba dodati insulin. Postoje i odloženi alarmi koji se obično podešavaju na sat vremena od hiperglikemije. Za hipoglikemiju se obično primjenjuje automatska obustava rada pumpe prije njene pojave, čime se obustavlja isporuka bazalnog insulina. U okviru sistema praćenja rada pumpe moguće je povezivanje na mobilni telefon, a aplikacija je dostupna i roditeljima i bliskim osobama koje su uključene u proces monitoringa.
Nizom praktičnih preporuka i razmjena utisaka o konkretnoj upotrebi senzora zaključena je Radionica. Pored brojnih korisnih savjeta i preporuka, ovom prilikom je emitovana snažna potreba za konkretnijim angažovanjem kako pacijenata tako i društva u cjelini u procesu obezbjeđivanja komfornijeg liječenja i kontrole dijabetesa.
Anita Đurović
