Stomatologija i najmlađi pacijenti

0
865

Prva posjeta djeteta stomatološkoj ambulanti treba da bude dobra osnova za postizanje buduće dobre saradnje, čime će se izbjegnuti stvaranje straha od stomatologa. Ona treba da bude tako isplanirana i izvedena da bude jedno prijatno iskustvo za dijete. Tada će ono imati priliku da se upozna sa njemu nepozna­tom sredinom i razbije eventualne predrasude koje djeca obično imaju za stomatologe. Naravno, ako dijete dolazi sa bolom ili nekim drugim akutnim stanjem, prva posjeta se mora modifikovati, tj. mora se ukazati prva pomoć. Upravo zbog toga velika odgo­vornost leži na roditeljima – da omoguće prvi kontakt djeteta sa stomatologom prije pojave bolnih stanja. U pripremi prve posjete, kao što je već rečeno, značajno mjesto zauzimaju sami roditelji.

Priprema djeteta za stomatologa počinje od ranih dana, nevezano za prvu posjetu. Roditelji bi trebalo da su u kontaktu sa stoma­tologom još od prve godine, prije izbijanja prvih zuba. Na taj način stomatolog će biti upoznat sa stanjem oralnog zdravlja i moći će davati sav­jete o eventu­alno preven­tivnim postu­pcima koji su neophodni za očuvanje zdravlja usta i zuba. Roditelji treba da imaju na umu da pred djetetom nikada ne treba u negativnom kontekstu pričati 0 zdravstvenim ustanovama, a posebno ne smiju zastrašivati djecu injekcijama, vađenjem zuba i sl. Djeca ove priče znaju da preuveličavaju, zbog čega se kod njih stvara strah (fobija) od stomatologa.

Sve nepravilnosti u nicanju možemo podijeliti na nepravilnosti: nicanja, broja, veličine, oblika, položaja, boje i struk­ture. Od svih ovih poremećaja ovdje će biti nešto više riječi o poremećajima nicanja zuba.

Nicanje zuba predstavlja fiziološki proces koji se normalno odvija bez poremećaja. Međutim, pod uticajem gore navedenih faktora može doći do poremećaja. Postoji širok vremen­ski raspon u nicanju zuba, kako mliječnih tako i stalnih. Upravo zbog tih bioloških varijacija veoma je teško odrediti šta je normalno vrijeme nicanja. Patološkim se smatra sve ono što odstupa od prosječnog vremena nicanja zuba.

OPŠTI POREMEĆAJI PRI NICANJU ZUBA

Dugo se smatralo da nicanje zuba može da dovede do gušobolje, povećanja tjelesne temperature, proliva pa čak i konvulzija. Međutim, brojna istraživanja pokazala su da nicanje zuba ne dovodi do ovakvih poremećaja.

Kako nicanje zuba predstavlja normalan proces, povezi­vanje sa povećanjem tjelesne temperature ili drugim sistemskim smetnjama, nije opravdano.

Lokalni poremećaji pri nicanju zuba – javljaju se na samom mjestu nicanja zuba i relativno su česti.

– Teško izbijanje zuba (dentitio difficilis), uglavnom se javlja pri nicanju prvih stalnih molara, i to u vidu perikoronitisa, tj. zapaljenja rubova otvora kroz koji zub izbija. Gingiva oko zuba je crvena i otečena. Infekcija je praćena povećanom tem­peraturom, jakim bolovima, otokom žlijezdi i trizmusom (ne­mogućnost otvaranja usta). Terapija je konzervativna (antibiotici) i hirurška.

– Eruptivni hematom ili „eruptivna cista” predstavlja cističnu tvorevinu koja se može javiti na mjestu pojave mliječnih zuba, nekoliko sedmica prije pojave zuba. Ova „cista” je ispunjena seroznim bistrim sadržajem. Terapija nije potrebna jer se ubrzo nakon izbijanja zuba cista povlači.

Prerano nicanje zuba (dentitiopraecox) – najčešće nastaje ili usljed hormonskog nadražaja ili zbog površne lokacije zubnih klica iz kojih nastaju zubi.

Ako se mliječni zubi pojave u ustima prije TREĆEG mjeseca smatraju se prerano izniklim. Prerano iznikli zubi se ljuljaju, jer im je razvitak korijena tek počeo, tako se ne smiju vaditi iz svog mjesta. Od svih zuba najčešće su prerano iznikli donji mliječni centralni sjekutići. Vađenje prerano niklih zuba KONTRAINDIKOVANO je. Prerano nicanje stalnih zuba uglavnom prati prerano nicanje mliječnih.

Zakašnjelo nicanje zuba (dentitio tarda) – češće se javlja od preranog nicanja zuba. Kao i kod preranog nicanja, zakašnjelo nicanje može biti prouzrokovano lokalnim i opštim faktorima.

Ukoliko se 6 mjeseci poslije normalnog vremena nicanja, zub ne pojavi u usnoj duplji, smatra se da se radi o zakašnjelom nicanju.

Od lokalnih faktora mogu se javiti ciste i tumori, koji se mogu naći na putu nicanju zuba. Od opštih, to su disfunkcije en­dokrinog sistema, neuhranjenost, kao i mnogi sindromi.

Zakašnjelo nicanje mliječnih zuba obično je praćeno i zakašnjelim nicanjem stalnih zuba.

Poremećaji u toku resorpcije korjenova mliječnih zuba – ispoljavaju se u nepotpunoj ili nepravilnoj resorpciji cijelog ili djelova korijena, perzistencijom i ankilozom zuba.

– Dešava se da se mliječni korjenovi ne resorbuju u potpunosti, iako su zubi zamjenici iznikli. Ovo se najčešće dešava kod mliječnih molara koji imaju jako raširene korijene, tako da djelovi korijena ostaju neresorbovani.

– Perzistencija mliječnih zuba označava pojavu zadržavanja mliječnog zuba u zubnom nizu i nakon njegove normalne smjene. Razlog ovome najčešće je zakašnjelo nicanje zuba zamjenika ili izostanak klice istog. Najčešće perzistiraju donji centralni sjekutići kao i drugi mliječni molari. Postupak sa ovim zubima individualan je i zavisi prije svega od etiologije nastanka poremećaja.

– Ankiloza zuba označava pojavu srašćivanja korjenova zuba sa koštanim tkivom. Najčešći uzrok ovoj pojavi jeste trauma ili lokalno zapaljenje. Ankiloza se najčešće javlja kod mliječnih molara. Ovakav zub je obično ispod nivoa ostalih zuba.

 

Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog