Terapijski postupak kod ujeda otrovnih zmija

0
1029

Od šesnaest vrsta zmija koje se nalaze u Crnoj Gori samo su tri otrovnice i to: poskok (vipera ammodytes), šarka (vipera berus) i planinski šargan (vipera ursinii). Ujedi otrovnih zmija u Crnoj Gori su izuzetno rijetki i veoma je mali broj smrtnih ishoda.

Zmijski otrov je mješavina proteolitickih enzima i toksičnih proteina. Vecina ujeda su neotrovni ujedi Polovina ujeda su tzv.”suvi ujedi” koji ne dovode do trovanja Identifikovati vrstu zmije ako je moguce. Ukazati na mogućnost ujeda otrovnih zmija imajuci uvidu da je Crna Gora jedna od prvih zemalja u Evropi po broju otrovnica po m2 površine.

DEJSTVO ZMIJSKOG OTROVA

Razaranje ćelija Hemoliza Poremećaj hemostaze Ošta malaksalost Paraliza disanja

KLINICKI NALAZ

U svakodnevnom radu u hitnoj medicinskoj pomoci, a narocito u ljetnim mjesecima, moguć je susret sa pacijentima koji su doživjeli ujed zmije.

• Klinički nalaz u prilogu ujeda zmije • Ujed otrovnice poznaje se po dvije ubodne ranice na odstojanju od 6-10 mm, koliki je razmak otrovnih zuba naših vrsta zmija • Ekhimoze, otok, bol i crvenilo • Ekhimoze i hemoragički plikovi • Umjereni pad pritiska

LIJEČENJE

• Uraditi kožno testiranje na protivotrov (u praksi se rijetko primijenjuje, rezultati kasni, nakon 30 min) • Antihistaminici odmah • Serum antiviperinum (antivenin) u infuziji • U slučaju ugroženosti osnovnih životnih funkcija davati antivenin na svakih 15 minuta u adekvatnoj dozi • AT zaštita • Praćenje kardioložkog i respiratornog statusa

PRIJEDLOG MJERA

• Najbolje liječiti u zdravstvenoj ustanovi • Ne stavljati povesku (izuzetno kad bolesnik mora da pješači više sati, kada se popušta na svakih 20 minuta) • Ne stavljati led na mjesto ujeda • Ne isjecati ranu i ne istiskati je • Ne isisavati sadržaj ujeda

ŠTA PREDUZETI?

• Imobilisati ugroženi dio ekstremiteta i postaviti u lako uzdignutom položaju • Izbjegavati fizički napor • Davanje protiv otrova prepustiti stručnim licima • Upozorenje: opasnost nestručna terapija • Negativne kožne probe nijesu garancija da ne može doći do anafilakse na serum

ZAKLJUČAK

• Mjere predostrožnosti su od velikog značaja
• Nošenje dugih pantalona, visokih čizama, dokoljenica i rukavica, p
• Pvez i pribor za antisepsu neophodni za prvu pomoć
• Izuzetno u izolovanim područjima treba nositi i serum antiviperinum

U poređenju sa drugim uzrocima povreda i nasilne smrti (saobraćajne nesreće, tuče i ubistva, ujedi pasa, ubodi insekata, posebno stršljena i pčela) ujedi zmija su zaista zanemarljivi, kako po broju slučajeva tako i po posljedicama koje izazivaju.

Prim. dr Sabahudin Pupović
Spec. interne medicine
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore – Jedinica Plav