Marija Đerković Lakićević, spec. neurologije,
subspec. kliničke neurofiziologije sa epileptologijom
Opšta bolnica, Bar
Tela Ardit, spec. neurologije
Opšta bolnica Bar
U savremenom svijetu populacije su sve starije, pa nije iznenađenje što se sve češće susrećemo sa bolestima karakterističnim za stariju životnu dob, kao što je bolest malih krvnih sudova mozga. Jedan od najznačajniji faktora rizika za ovo oboljenje jeste starost, pa ipak smo svjedoci da ne oboljevaju svi stari ljudi od ove bolesti. Šta više, neki od njih su veoma vitalni i bistri. Kako je to moguće? Takođe smo svjedoci da nakon COVID pandemije imamo veliki broj starijih osoba kod kojih je došlo do značajnih promjena u pamćenju, ali i ponašanju. Da li je kod ovih pacijenata COVID infekcija bila okidač za ispoljavanje već postojeće bolesti malih krvnih sudova mozga?
U naučno-istraživačom radu, simboličnog naziva EVA i ADAM1, pokazano je da naše godine često ne odgovaraju starosti naših krvnih sudova, odnosno da smo stari onoliko koliko su nam stari krvni sudovi. A koliko su oni stari zavisi od toga da li bolujemo od npr. hipertenzije, dijabetes melitusa2, atrijalne fibrilacije, da li i koliko pušimo i konzumiramo alkohol, da li smo fizički aktivni. Pokazano je da povišene vrijednosti krvnog pritiska dovode do preranog starenja mozga za 7 i više godina, a dijabetes melitus za čak 26%, što znači da osoba od 60 godina koja boluje od dijabetes melitusa ima krvne sudove kao jedan 75godišnjak.
Bolesti velikih krvnih sudova relativno lako dijagnostikujemo, ali kako dijagnostikovati bolest krvnih sudova mozga čiji je promjer manji od <500 μm. Tako što ćemo najprije obratiti pažnju na simptome koji se najčešće javljaju, a to su:
- zaboravljanje, oštećenje izvršnih funkcija, poremećaj pažnje i smanjena brzina obrade informacija
- depresivno raspoloženje, promjene u kvalitetu sna, iznenadna agresivnost, ljutnja ili plačljivost
- blago usporen hod i osjećaj nestabilnosti
- urgencija mokrenja
Iako će navedene simptome ljekar lako prepoznati, ono što otežava postavljanje dijagnoze je to što se oni ne moraju javiti istovremeno, ali i to što ih većina pacijenata smatra normalnim, očekivanim promjenama u toku starenja. Šta više, često se dešava da osobe koje imaju probleme s pamćenjem nisu svjesne svog problema ili umanjuju njegov značaj, šaleći se da im je “požutjela krštenica”. Manifestuje se tako što pacijenti zaborave da uzmu svoju redovnu terapiju, teže koriste kućne uređaje, imaju problem sa upamćivanjem spiska za kupovinu ili imaju poteškoća sa vođenjem finansija i snalaženjem u saobraćaju.
Takođe često dolazi i do promjena u hodu, pa pacijenti nerijetko nose štap sa obrazloženjem da imaju blage bolove u kostima. Hod je oprezan, lako nesiguran, sitnim koracima na nešto široj osnovi. Narušeno je držanje pacijenta, pa može doći i do povremenih padova, posebno pri naglim pokretima npr. okretanju ili prilikom ustajanja u toku noći, što predstavlja veliku opasnost zbog mogućih povreda.
Urgencija mokrenja nije rijetka kod ovih pacijenata, ali nažalost najčešće ostaje neprepoznata ili pogrešno prepoznata, naročito kod starijih osoba muškog pola zbog udruženosti sa promjenama na nivou prostate.
Prije nego li značajno naruši kvalitet života pacijenata i njihovih porodica, simptomi bolesti malih krvnih sudova mozga se razvijaju jako dugo, što nam daje dovoljno prostora da ih prepoznamo i na vrijeme započnemo terapiju. Liječenje uvijek treba da bude praćeno korekcijom svih postojećih faktora rizika uz redovnu fizičku aktivnost, smanjenje pušenja, umjerenu upotrebu alkohola i primjenu neuroprotektivne terapije
Nuroprotektivna terapija ima za cilj da uspori kognitivno propadanje, spriječi nastanak prvog ili ponovljenog moždanog udara i očuva funkcionalnu nezavisnost pacijenta. Jedan od ljekova iz ove grupe jeste vinpocetine, koji svojim pozitivnim cerebrovaskularnim, antiinflamatornim i antioksidativnim dejstvom ostvaruje željenu neuroprotekciju i, za razliku od većine ljekova iz ove grupe, može se slobodno koristiti kod starijih pacijenata koji najčešće već koriste antihipertenzivnu, antikoagulantnu ili antiagregacionu terapiju.
Reference:
- Vascular aging: A tale of EVA and ADAM in cardiovascular risk assessment and prevention. Hypertension 2009
- Yu F, Wu D, Wei C, Wu A. Vascular cognitive impairment and dementia in type 2 diabetes mellitus: an overview. Life Sci 2020; 254: 117771.
- Chen L, Jiao J and Zhang Y (2022) Therapeutic approaches for improving cognitive function in the aging brain. Front. Neurosci.
Dodajte komentar