Vensku insuficijenciju kao jednu od najrasprostranjenijih oboljenja savremenog doba su još u Hipokratovo doba nazivali „bolešću koja obara s nogu“, sa opravdanim razlogom jer ovo rasprostranjeno oboljenje dovodi i do ozbiljnih posljedica.
Slabost vena (venska insuficijencija) posljedica je trajnog preopterećenja protoka kroz vene i može biti akutna i hronična.
Akutna venska insuficijencija se može definisati kao naglo nastala smetnja protoku venske krvi kroz površne ili duboke vena tijela. Ona može da nastane kao posljedica flebotromboze ( (tromboze dubokih vena potkoljenice), tromboflebitisa površinskih vena, rupture venskog variksa ili povrede samog zida vene.
Hronična venska insuficijencija je skup patoloških stanja koji povišenim venskim pritiskom dovode do progresivnog zastoja i sljedstvenih zapaljenskih i trofičkih poremećaja, subfascijalnih struktura, potkožnog tkiva i kože.
Dugotrajno povećanje pritiska unutar vena uzrokuje nastanak hronične venske insuficijencije. Naime, dugotrajno povećanje pritiska uzrokuje oštećenje na venskim valvulama, a to uzrokuje daljnje pogoršanje simptoma. Najčešći uzroci hronične venske insuficijencije su duboka venska tromboza i phlebitis (upala površnih vena). Oba stanja uzrokuju povećanje pritiska unutar vena tako što sprečavaju/otežavaju normalno strujanje venske krvi prema srcu.
Predisponirajući faktori za nastanak hronične venske insuficijencije su postojanje podataka o varikoznim venama kod rodbine, pretjerana tjelesna težina, trudnoća, nedovoljno kretanje, pušenje, dugotrajno stajanje bez mogućnosti kretanja i dugotrajno sjedenje na radnom mjestu. Pol i dob su takođe predisponirajući faktorii za nastanak hronične venske insuficijencije. Naime, kod žena iznad pedeset godina starosti hronična venska insuficijencija je najučestalija.
Pacijenti se javljaju ljekaru zbog bola, otoka na nogama, promjena na koži različite ekstenzivnosti.
Kvalitetan razgovor sa pacijentima i adekvatno uzeta anamneza zajedno sa kliničkim pregledom, vrlo brzo dovodi do pravilne dijagnoze a samim tim i bržim započinjanjem liječenja kao i prevencije komplikacija.
Dr Dragutin Višnjić,
Opšta bolnica, Nikšić
Dodajte komentar