Poseban entitet alergijskih bolesti čine urtikarije, čiju bar jednu epizodu, kako je navela dr Zejnilović, doživi 1/5 stanovništva. Više od 90% slučajeva akutne urtikarije posredovano je IgE antitijelima. Neželjene reakcije na hranu dijele se na enzim-ske deficite, toksične, imunološke, zapaljenjske i psihološke. Najčešći alergeni u pedijatrijskom uzrastu jesu: orasi, kikiriki i lješnici i jaja. Alergija na ubod insekta manifestuje se kod 0.3% populacije. Jedina prava terapija u njihovom liječenju, kako je ovom prilikom objašnjeno, jeste imunološka – kojom se alergijska reakcija pretvara u nealergijsku. Kada je riječ o alergijskom rinitisu, u redu uzročnika posebno se izdvaja kućna grinja, koja je najčešći uzročnik stalnog rinitisa. Ovaj mikroorganizam se hrani ljudskom peruti, a posebno mu pogoduju savremeni uslovi života: termički dobro izolovani stanovi sa dosta mebliranog namještaja i sobna temperatura 20°C-30°C. Ambrozija i neki drugi nutritivi: dinja, tikvice, kamilica, banana, paradajz, lubenica, takođe mogu biti alergeni koje je neophodno izbjegavati.
U skoro 80% slučajeva pojave alergijskog rinitisa riječ je o intermitentnom (sezonskom) rinitisu, a u 20% o perzisten-tnom (stalnom) rinitisu.
Specifično alergijsko ispitivanje koje se u vezi sa alergijskim rinitisom sprovodi kod osoba starijih od 16 i mlađih od 60 godina, te isključivo kod pacijenata koji imaju senzibilizaciju na samo 1 alergen, traje najmanje 3 a najviše 5 godina. U Crnoj Gori, kako je navela dr Zejnilović u završnom dijelu sbog izlaganja, trenutno je svega 7 pacijenata podvrgnuto alergospecifičnoj terapiji. Sve ovo upućuje na zaključak da ove bolesti, koje nažalost bilježe porast prisustva u populaciji, zahtijevaju dugotrajan i posvećen odnos prema liječenju kako od strane pacijenta tako i od strane ljekara. To bi bila i jedna od poruka sa ovog skupa.
Dodajte komentar