U evropskoj regiji ima oko 60 miliona ljudi sa šećernom bolesti i taj broj brzo raste. Osobe sa šećernom bolesti suočavaju se s većim rizikom od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući kardiovaskularne komplikacije, sljepoću, amputacije i zatajenje bubrega. Šećerna bolest predstavlja mnoge izazove i zahtijeva prilagodbu i transformiranje zdravstvenih sistema kako bi odgovorili na rastuće prijetnje ličnoj, društvenoj i ekonomskoj dobrobiti.
U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500.000. Upravo je na liječenje šećerne bolesti tipa 2 u pretpandemijskim godinama trošen najveći dio godišnjeg budžeta HZZO-a. Od 4,6 milijardi kuna za šećernu bolest, čak se 88,1 posto trošilo upravo na liječenje komplikacija.
Omogućavanje osobama koje žive sa šećernom bolesti ili onima s visokim nivom od razvoja šećerne bolesti da upravljaju svojim stanjem pomoću integrisanih digitalnih rješenja podržaće dugoročne promjene. Najnoviji medicinski uređaji poput senzora za mjerenje nivoa glukoze mogu poboljšati kvalitet života ljudi i pomoći usmjeravanju ka boljem načinu života za osobe sa šećernom bolešću, neozavisno o tipu.
Kada je riječ o šećernoj bolesti, HZZO je više puta na stručnim skupovima isticao hvalevrijednu činjenicu da je preko 10.000 pacijenata sa šećernom bolešću tipa 1. dobilo mogućnost korištenja modernih digitalnih tehnologija za kontinuirano mjerenje glukoze, kako bi se omogućio bolji nadzor bolesti i postigli bolji ishodi liječenja. No postoji još prostora za sinergiju kontrole nepotrebnih troškova i komplikacija paralelno s postizanjem boljih kliničkih ishoda upravo kroz investiranje u nove tehnologije i data-driven dijabetičku zaštitu, posebno za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koji su na inzulinu. Magazin.hr
Dodajte komentar