Bliskoistočni respiratorni sindrom ili MERS inficirao je više od 500 osoba, od kako je prvi put uočen 2012. godine. Oko 30 odsto onih koji su ga dobili, umrlo je. Ubrzano povećanje broja slučajeva obolijevanja tokom prošlih mjeseci kao i činjenica da su ljudi u Aziji, Evropi i severnoj Americi dobili virus, povećala je strahovanje da bi situacija mogla da se pogorša.
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je MERS daleko od toga da postane pandemija. Većina slučajeva registrovana je u Saudijskoj Arabiji među osobama koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelima od MERS-a ili sa oboljelim kamilama. Virus, ipak, može da se promijeni u svakom trenutku, pa zdravstveni zvaničnici, kao što je dr Lamar Hezbruk kažu da postoji potreba za zabrinutošću.
Brojne bolnice već imaju planove za sprečavanje širenja virusa. U bolnici univerziteta Džons Hopkins u Baltimoru, dr Gejb Kelen je odgovoran da se osigura da plan pokriva svih 46 hiljada osoba na univerzitetu, klinikama i više kliničkih centara.
„Nisam još toliko zabrinut za naš nivo pripremljenosti. Ipak, želimo da budemo ispred događaja, a ne da kaskamo za njima ako se to dogodi,” dodao je dr Gejb.
„Kada bilo ko dođe u odjeljenje za hitne slučajeve sa bolešću koja podsjeća na grip, mi već imamo protokol da provjerimo te pacijente i da, ako verujemo da možda imaju ozbiljnu infekciju, oni budu izolovani i dobiju maske. Svako ko posle toga ima kontakt sa pacijentom preduzima određene mjere predostrožnosti,“ kaže doktor Kelen.
Ljekari i ostalo osoblje moraju da nose zaštitna odjela, rukavice i specijalne maske. Prije nekoliko godina, tokom pandemije H1N1 virusa gripa, bolnice su formirale specijalne klinike izvan odjeljenja za hitne slučajeve da bi uspostavili dijagnozu pacijentima za koje se mislilo da imaju grip. Ta praksa mogla bi da bude ponovo uvedena radi sprečavanja širenja MERS-a.
Dodajte komentar