Tokom trudnoće mijenjaju se pokretljivost i sekrecija u gastrointestinalnom traktu, u želucu prije svega. Smanjena pokretljivost ima za posljedicu produženo vrijeme prolaza kroz želudac i tanko crijevo, što može da dovede do različitih promjena u apsorpciji, zavisno od osobina lijeka. Fiziološki faktori koji utiču na raspodjelu lijeka, a koji se mijenjaju u trudnoći su: protok krvi, ukupna tjelesna tečnost, sadržaj masti i proteini plazme.
a) Protok krvi – hemodinamičke promjene u smislu povećanja i volumena i brzine protoka krvi tokom trudnoće, usljed čega je veći i volumen krvi koja dospijeva u placentu i mišiće uterusa,
b) Ukupna tjelesna tečnost -povećanje tjelesne tečnosti tokom trudnoće je veliko, u prosjeku 5-8 litara. Od toga ekstracelu-larna tečnost čini 80%, a intracelularna oko 20%. Pored povećanja volumena krvi i otoka u tkivima, sadržaj vode se povećava u uterusu, fetusu, placenti i amnionskoj tečnosti.
c) Sadržaj masti -masno tkivo se u trudnoći povećava oko 3-10 kg i ukoliko je znatnije, može da utiče na preraspodijelu lijeka, odnosno veće preuzimanje visoko lipofilnih lijekova od strane masnog tkiva i povećanje njihovog volumena distribucije.
Većina ljekova može proći kroz placentu uz mogućnost farmakološkog i teratog-enog učinka na embrio i fetus. Danas je poznato najmanje 30 jekova s dokazanim teratogenim djelovanjem, i zato treba odabrati lijek najmanje toksičnosti, sa najkraćim poluvremenom eliminacije i dati najmanju djelotvornu dozu.
d) Proteini plazme – koncentracija albumina u plazmi značajno opada tokom trudnoće (od 15 do 30%) i ukazuje da postoji značajno smanjenje interakcije lijek-protein. To dovodi do porasta udjela nevezanog lijeka. Tokom prvih nekoliko sedmica trudnoće glomerularna filtracija povećava se za 50% i ostaje tako povišena sve do kraja trudnoće. Kao posljedica ovoga mijenja se klirens lijekova koji se bubrezima izlučuju nepromijenjeni, zbog čega su potrebne više doze održavanja. U slučaju primjene mnogih lijekova jetreni metabolizam pojačan je tokom trudnoće.
Dejstvo ljekova
Ljekovi mogu djelovati štetno na plod u bilo kojem razdoblju trudnoće. Budući da njihova potrošnja u trudnoći raste, racionalna primjena nameće se kao imperativ.
Studije o potrošnji ljekova u trudnoći pokazuju da ih 80-99% trudnica uzima, i to prosječno od 4 do 7 ljekova. Većina ljekova može proći kroz posteljicu, pa tako može imati i štetno djelovanje na embrio i fetus.
Normalna učestalost malformacija u trudnoći iznosi oko 3%. Uzrok malformacija nepoznat je u 70% slučajeva, a lijekovi, hemikalije i zračenje čine 2% uzroka.
Budući da je oko 50% trudnoća neplanirano, postoji mogućnost izloženosti fetusa teratogenom lijeku (lijek koji uzrokuje urođene malformacije djeteta). Tokom prvog tromjesečja treba izbjegavati primjenu bilo kakvog lijeka. Osim smrti fetusa i nepravilnog razvoja organa, može doći do zastoja rasta, povećane učestalosti preranih porođaja.
Placenta predstavlja jedinstveni membranski sistem, koji razdvaja cirkulaciju majke od cirkulacije fetusa. Djeluje u korist ploda, pomažući njegov rast i ograničavajući štetno djelovanje okoline. Glavne funkcije posteljice su:
– Razmjena hranljivih materija i kiseonika iz krvi majke ka plodu
– Vraćanje otpadnih supstanci i ugljen-dioksida od ploda ka majci
– Ima i endokrinu funkciju – na samom početku luči se hcg, čija je uloga održavanje žutog tijela i stvaranje estrogena i progesterona
– Predstavlja barijeru za prodiranje štetnih materija od majke ka plodu
– Brana nije savršena, do ploda prolaze droga, alkohol, nikotin i većina ljekova
– Prolaze i majčina antitijela koja pružaju bebi zaštitu protiv određenih bolesti sve do otprilike 6 mjeseci nakon porođaja. Ljekovi prolaze pasivnom difuzijom u pravcu koncentracijskog gradijenta. Ovim procesom prolaze nejonizirani liposolubilni lijekovi nevezani za proteine plazme.
U trudnoći, takođe, treba izbjegavati upotrebu biljnih preparata koji se mogu naći u slobodnoj prodaji, naročito laksative, stimulanse muskulature materice i bilje koje izaziva vaginalna krvarenja. Najčešće su zabranjeni zbog potencijalnog uterotoni-čnog, mutagenog, kancerogenog, hormonskog ili hepatotoksičnog djelovanja. Za samo mali broj njih navodi se da nije zabilježeno štetno djelovanje u trudnoći, a to su: cvijet kamilice, sjeme lana, sjeme indijske bokvice, kao i preparati za spoljašnju upotrebu na bazi cvijeta nevena i cvijeta arnike.
Piše: mr ph. Elma Dizdarević
Add comment