[heading size=”7”]Evropska nedjelja testiranja na HIV obilježena i u Crnoj Gori[/heading] „Neprihvatljivu realnost predstavlja to što od 2,3 miliona osoba koje žive sa HlV-om u Evropi od 30 do 50 odsto njih nije svjesno da ima HIV infekciju”
Prva nedjelja evropskog HIV testiranja obilježena je od 22. do 29. novembra s ciljem da se poveća svijest o prednostima ranog savjetovanja i testiranja na HIV i podstakne veći broj testiranja na HIV.
Institut za javno zdravlje i savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, koja se nalaze u okviru domova zdravlja, zajedno sa ostatkom Evrope, učestvovao je u Evropskoj nedjelji testiranja na HIV. Parola Evropske nedjelje testiranja na HIV je “Razgovaraj o HIV-u, testiraj se na HIV”.
Nedjelja testiranja na HIV u Crnoj Gori obilježena je aktivnostima dobrovoljnog i povjerljivog, prije i poslije testa, savjetovanja u Institutu za javno zdravlje u Podgorici i DZ Herceg Novi, Bar, Kotor, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane i Nikšić. Testiranje se sprovodilo brzim testovima, a klijenti su, pored mogućnosti da saznaju HIV status, dobili i savjete o promjeni rizičnog ponašanja. Svakom klijentu bili su ponuđeni kondomi i lubrikanti. Osobama koje dijagostikuju HIV infekciju bilo je obezbijeđeno upućivanje na dalju kontrolu i liječenje. Testiranje se sprovodilo u okviru radnog vremena savjetovališta za HIV.
Nedjelja testiranja bila je namijenjena populacijama pod povećanim rizikom od HIV-a, ali nije bila samo ograničena na njih. Ove populacione grupe sačinjavaju gej i muškarci koji imaju seks sa muškarcima (MSM), migranti – lica koja dolaze iz zemalja sa visokom prevalencom HIV infekcije, mobilne populacije, seksualne radnice i njihovi klijenti, zatvorenici i injekcioni korisnici droga.
Prvi put je Evropa ujedinjena u testiranju na HIV i oko 400 organizacija i institucija širom Evrope se prijavilo da budu domaćini aktivnostima koje će povećati svijest o prednostima testiranja na HIV Evropska nedjelja testiranja na HIV je podržana od 19 internacionalnih organizacija i institucija uključujući EU i UNAIDS.
Tokom proteklih 30 godina došlo je do nevjerovatnog napretka u liječenju bolesti, od smrtne kazne do bolesti kojom se može upravljati i koja se može kontrolisati. Sada većina osoba koje imaju HIV mogu normalno da žive pod uslovom da/ako na vrijeme dijagnostikuju bolest.
Ljudi imaju pravo da znaju svoj HIV status. To je osnovno načelo koje omogućava i osnažuje osobe da imaju pristup HIV testiranju bez straha od stigme, diskriminacije i/ili kriminalizacije.
Kada ljudi kasno otkriju dijagnozu vjerovatno je da će patiti značajno više od zdravstvenih komplikacija i veća je vjerovatnoća da će prenijeti HIV drugim osobama, jer nemaju pristup ili ne koriste antiretrovirusne ljekove (ART). Nasuprot tome, većina onih koji rano dijagnostikuju (ubrzo poslije infekcije) i kojima se propiše ART na vrijeme, mogu da vode zdrav život. Vjerovatnoća prenošenja HIV infekcije na druge je, takođe, smanjena.
Neprihvatljivu realnost predstavlja da od 2,3 miliona osoba koje žive sa HIV-om u Evropi od 30 do 50 odsto njih nije svjesno da ima HIV infekciju, te da je 50 procenata onih koji imaju HIV infekciju otkrilo svoju infekciju u kasnoj fazi. Ovo znači da se veliki broj ljudi ne testira dok se ne pojave prvi simptomi bolesti, da postoje barijere za traženje testa na HIV od klijenata/pacijenata, barijere za ponudu testa na HIV, barijere u implementaciji smjernica, vodiča i procedura za HIV testiranje i pored toga što su koristi od rane HIV dijagnostike dobro dokumentovane. Dakle, pored ohrabrivanja pojedinca da zatraži test na HIV, nedjelja testiranja ima za cilj da inspiriše i podstakne zdravstvene radnike da ponude HIV test kada se to od njih zatraži (na zahtjev pacijenta) i kada je to potrebno (kada smatraju neophodnim u tretiranju zdravstvenog stanja osobe koja se obratila za pomoć).
Add comment