Inovacije donose benefit, ali sa sobom povlače i dodatna finansijska sredstva. Na koji način povećanje dostupnosti inovacija u medicini u Crnoj Gori može biti održivo i kakva je budućnost digitalizacije zdravstva u Crnoj Gori, bile su teme panel diskusije „Održivo povećanje dostupnosti inovacija u medicini u Crnoj Gori“ na nedavno održanoj konferenciji Američke privredne komore u Crnoj Gori.
Digitalizacija iz ugla ključnih aktera u zdravstvenom sistemu
Govoreći o digitalizaciji, panelisti su dali osvrt na načine kojima bi digitalizacija doprinijela ukupnom zdravstvenom sistemu, gledano iz ugla institucija koje ga čine. Veliki pomak za zdravstvo u Crnoj Gori napravljen je upravo kreiranjem Direktorata za digitalno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja.
– Digitalni alati, tehnologije i inovacije među glavnim su pokretačima optimizacije, povećanja efikasnosti i dostupnosti i bolje zdravstvene usluge u cjelini. To je ujedno bio motivacioni faktor za organizaciju ovog Direktorata. Ono što se pokazalo od samog osnivanja, kroz jednu nultu analizu kojom smo skenirali stanje, je da su primarna, sekundarna i tercijalna zdravstvena zaštiita bili međusobno izuzeti, na čemu smo intenzivno radili u prethodnom periodu – kazao je Aleksandar Sekulić, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje, najavljujući da će se do kraja ove godine dovršiti digitalizacija Kliničkog centra, koji, zajedno sa Fondom za zdravstveno osiguranje, institucijom u kojoj se nalaze podaci o zdravstvenim osiguranicima, intenzivno radi na dovršavanju povezivanja svih klinika.
U Fondu za zdravstveno osiguranje, prema riječima Ružice Milutinović Đurišić, određeni procesi su informatički podržani.
– Dobro planiranje i analiza pravih podataka su osnov svega, a racionalizacija u potrošnji ljekova, propisivanju i primjeni terapije preduslovi za stvaranje potencijalnih ušteda koje se mogu usmjeriti u nekom drugom pravcu – kazala je ona.
Goran Marinović, ispred ZU Apoteke Crne Gore „Montefarm“, smatra da bi se za crnogorsko zdravstvo u ovoj fazi, ako se dovoljno posvetimo uvođenju „blockchain“ tehnologije mogli riješiti mnogi problemi.
– To bi se svelo na optimizaciju, smanjivanje troškova, a time i dovoljno sredstava za nove ljekare i njihovo obučavanje. U planiranju nabavki, upotrebom vještačke inteligencije, mašinskog učenja i deep learning-a, dobili bismo nemjerljive koristi, jer su ovi alati hiljadu puta brži od ljudskog mozga, a ujedno mogu vršiti predikcije, analize podataka, sinteze, donošenje zaključaka i još mnogo toga – ističe Marinović.
Koji su to ključni preduslovi za uvođenje inovacija kroz poziciju institucija?
Jedan od takvih preduslova je registracija. Prema riječima Snežane Mugoše, iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva, prvi uslov za stavljanje lijeka u promet je dobijanje dozvole, što podrazumijeva prethodnu procjenu kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti lijeka, i taj rok traje 210 dana.
– Međutim, Zakon prepoznaje i ubrzani postupak registracije inovativnih ljekova, kao i ljekova koji su dobili dozvolu od strane Evropske agencije za ljekove i regulatornih tijela zemalja EU i koji traje 150 dana. U Institutu trenutno imamo na registraciji 45 inovativnih ljekova od kojih je 30 formalno kompletirano – naglasila je Mugoša.
U ovom trenutku Institut ima za cilj skraćenje tih rokova, kao i da se do kraja ove godine registruju svi inovativni ljekovi koji su dobili dozvolu centralizovanim postupkom odnosno, od Evropske agencije za ljekove.
– Nadamo se da ćemo u toku naredne godine registrovati i ostale generičke ljekove koji su takođe predmet ove konferencije, a njih je trenutno 260 u postupku – navela je Mugoša, dodajući da je Institut poslao zahtjeve podnosiocima zahtjeva da dostave listu svojih prioriteta kako bi se ljekovi što prije registrovali.
Populacioni registri, kao i registar za karcinom su u nadležnosti Instituta za javno zdravlje. O preprekama sa kojima se Institut trenutno suočava govorila je dr Veselinka Beatović.
– Jedan registar treba da ima kadar, prostor, opremu i podatke sa kojima radi. U dijelu opreme, prije svega je potreban dobar softver za analizu i izvještavanje koji još uvijek ne postoji. Naš problem je kadar, jer imamo samo jednog zaposlenog, ali i kvalitet podataka koji s jedne strane zavisi od ljekara koji popunjavaju prijave i podataka poput baze mortalitetnih podataka gdje imamo 30 odsto nepoznatih uzroka smrti – kazala je Beatović. Ona naglašava da bi Registru jako koristilo da ima pristup izvornim medicinskim podacima, jer bi se na taj način rasteretili ljekari i dobili najkvalitetniji mogući podaci.
– Potrebna nam je i poboljšana komunikacija sa privatnim zdravstvenim ustanovama, PH laboratorijama i povezivanje sa Centralnim registrom stanovništva, na čemu se već radi – poručila je na panelu dr Beatović.
Institut za onkologiju će nakon digitalizacije imati u funkciji dva registra – za oboljele od karcinoma dojke i za oboljele od melanoma. Kakav je uticaj te strukturirane dostupnosti podataka na svakodnevni rad i na koji način bi se takvi podaci mogli koristiti u zdravstvenom sistemu pojasnila je dr Sanja Lekić, ispred Kliničkog centra Crne Gore.
– Na onkologiji imamo pacijente koji inovativne ljekove primaju između tri i pet godina, ali nemamo podatke. U tome će nam ovi registri biti od koristi. Osim pomenutih, radimo i na registru za karcinom ovarijuma upravo zato što u toj bolesti imamo inovativnih terapija i ishodi liječenja su značajno bolji – kazala je dr Lekić. Danas, kako naglašava, govorimo o terapiji održavanja metastatske bolesti, što nije bilo moguće prije 5 ili 7 godina. Zaokruživanjem digitalizacije u Kliničkom centru moći ćemo možda već naredne godine na ovoj konferenciji jasno govoriti o ishodima liječenja naših pacijenata i o kvalitetu života i nadamo se da ćemo pored ova tri, u budućnosti imati još nekoliko registara.
Američka privredna komora u Crnoj Gori
Dodajte komentar