[heading size=”4”]Skoro navršenom četiridecenijskom tradicijom okupljanja Ijekara različitih stručnih usmjerenja, 31. sabor ljekara koji je 24. i 25. septembra održan u Bijelom Polju ostvario je rekordnu posjećenost budući da je priliku za učešće dobilo 230 izlagača. Prerastajući profilaciju sabora ljekara, prepoznata kao događaj kongresnog karaktera, ova manifestacija je na dostojan način predstavila svoj međunarodni karakter. Pored programom predviđene tematike, značajan broj dobio je priliku da svojim naučnim radovima osvijetli brojne raznovrsne teme medicinske struke. U Zborniku radova 31. sabora (Dom zdravlja – Bijelo Polje, Opšta bolnica – Bijelo Polje, septembar 2010) predstavljeni su radovi učesnika ovog eminentnog naučnog skupa. [/heading]
Predstavljanjem radova iz oblasti zdravstvene zaštite majke i djeteta, preventivnih programa, terapije hroničnih nezaraznih bolesti, učešće na 31. saboru ljekara u Bijelom Polju uzelo je oko 230 ljekara. Pored svečanog otvaranja skupa, prvi dan Sabora obilježilo je prezentovanje 51-ne naučne teme. Sadržaj izlaganja pet uvodnih predavanja dao je povoda za razmišljanje o raznovrsnosti tema i obuhvatnosti medicinskih područja čiji su brojni aspekti oslikani radom Sabora.
Govoreći o prenatalnoj dijagnostici nasljednih oboljenja u funkciji zdravog rađanja, prim. dr Asim Dizdarević, sa Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, iznio je opšti stav ljekara da se kod svake trudnice starosti veće od 35 godina mora obavljati invazivna dijagnostika nadzora trudnoće. Analiza plodove vodice, ultrazvučna dijagnostika, serumski markeri, sve značajniji skrining testovi, metode su čijom se uspješnom kombinacijom može ostvariti skoro stoprocentni uvid u stanje fetusa rane gestacijske starosti. Hromozomopatije, trizomija, Daunov sindrom samo su neki od poremećaja koji se mogu dijagnostikovati medicinskim testiranjem. Izbjegavanjem površne izrade ultrazvučnih nalaza, te uspostavljanjem sinergijskog djelovanja ljekara različitih struka, naglasio je dr Dizdarević, moguće je značajno poboljšati preciznost dijagnostikovanja.
Iznoseći zabrinjavajuće statističke podatke o procentualnosti zdravstveno ugrožene dječije i ženske populacije u svijetu, doc. dr Vesna Miranović, direktorica Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, podvukla je značaj realizacije Milenijumskih ciljeva zdravstvene zaštite donešenih od strane UN-a a koji se odnose na period do 2015. godine. Pozivajući na davanje doprinosa iskorjenjivanju siromaštva, društvene izolacije, niskog nivoa obrazovanja, iskorjenjivanje nasilja nad ženama, obezbjeđivanje sigurnosti porođaja, njege novorođenčadi, neophodnost dojenja isključivo majčinim mlijekom makar do 6. mjeseca starosti novorođenčeta, vakcinaciju, zaštitu od spoljašnjih zagađivača, obezbje-đivanje zdrave pijaće vode i brojne vidove prevencije faktora smrtnosti, dr Miranović je skrenula pažnju na činjenicu da je mnoštvo sprečivih i izlječivih bolesti odgovorno za čak 70% ukupnog broja smrtnih slučajeva djece u svijetu. Veoma visok procenat rađanja novorođenčadi u zdravstvenim ustanovama (99% slučajeva), visok stepen imunizacije djece (96%), visok procenat obezbijeđenosti kvalitetnih sanitarnih uslova (55%), kako je navela dr Miranović, svrstavaju Crnu Goru u red zemalja sa dobro obezbijeđenim prioritetima zdravstvene zaštite. Ono što bi bilo neophodno obezbijediti jeste kontinuirani rad na smanjenju stope smrtnosti novorođenčadi, povećanju nacionalnog prihoda i, jako je važno, izdvajanju što većeg procenta finansijskih sredstava namijenjenih zdravstvenoj zaštiti stanovništva Crne Gore. Pregled aktuelnih preventivnih programa koji se realizuju u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori predstavila je prof. dr Agima Ljaljević sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Program savjetovanja o zdravoj ishrani, Program dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na HIV/AIDS, Program aktivne prevencije pušenja, Škola za trudnice, te prevencija dijabetesa, predstavljaju osnovne aspekte programskog preventivnog rada u Crnoj Gori. Uprkos nepouzdanosti podataka ljekarskih izvještaja u ocjenjivanju stepena sprovođenja ovih aktivnosti u zdravstvenim ustanovama, činjenica je da su škole reproduktivnog zdravlja trenutno najbolje realizovani programi, te da je broj polaznica ovdje izražen u veoma visokom procentu.
Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, dr Ivan Dimitrijević, ocijenio je da u oblasti dijagnostike, liječenja i prevencije bolesti zavisnosti postoji problem u edukaciji ljekara koji je nastao zbog malog broja zainteresovanih za specijalnije bavljenje ovom oblašću zdravstvene zaštite. Povjeravanjem zaduženja za bavljenje liječenjem bolesti zavisnosti jednom procentualno malom dijelu medicinskih radnika, tj. ljekarima uže stručne specijalnosti vezane za ovu oblast, značajno se, kako se ovom prilikom moglo zaključiti, doprinosi lošem učinku u liječenju i neeikasnosti u radu nastaloj u prvom redu zbog nemogućnosti malog broja posvećenih ljudi da djeluju na značajan dio populacije. – Nigdje ne vlada toliko kontroverznih zabluda, pa i neznanja, kao u oblasti bolesti zavisnosti. Mi zaista moramo učiti ljude šta je to štetna upotreba, šta zloupotreba, s obzirom da je ovo jedna edukacija o upotrebi supstanci uprkos konsekvencama i upotrebi supstanci u situacijama koje su izički opasne – naveo je pored ostalog prof. dr Dimitrijević. Bilo da je riječ o prevenciji zavisnosti od alkoholizma, pušenja, narkotika, kombinovane upotrebe supstanci, zavisnosti od upotrebe interneta, jako je važno da se ovi problemi sistemski liječe i da za to postoji timska angažovanoist ljekara različitih struka. Efektivna terapija najprije mora biti planirana prema speciičnosti supstance koja se konzumira, ali i kulturološki adaptirana. Brojne psihoterapijske metode, liječenje posredstvom životinja, istraživanja stepena zavisnosti od internet komunikacije i sl. predstavljaju samo neke od ogromnog broja inovativnih aktivnosti u ovoj oblasti.
Add comment