Nastavljen program promocije brošura o rijetkim bolestima

0
223

Projekat prezentacije priručnika za izabrane ljekare „Rijetki tumori – GIST, NET dijagnostika i liječenje”, koji je krajem januara ugledao svijetlo dana, nastavljen je, kako je i najav­ljeno, prvom u nizu od tri radionice. Ova promocija realizovana je zahvaljujući nastupima predstavnika Ministarstva zdravlja Crne Gore, predstavnika domova zdravlja u Podgorici i Danilovgradu, organizatorima projekta, te autorki teksta pri­ručnika. Pokroviteljska kompanija „Novartis Pharma Services” imala je svog predstavnika na skupu – Mariju Lopičić.

U Podgoričkom hotelu „Podgorica”, 16 marta u prisustvu velikog broja medicinskih profesionalaca i javnosti Crne Gore, organizovana je promocija priručnika za izabrane ljekare „Rijetki tumori – GIST, NET dijagnostika i liječenje”. Na samom početku prisutnima su se u ime domova zdravlja koji su bili nosioci projekta obratili ,direktorica DZ Danilovgrad Zorica Kovačević i dr Nebojša Kavarić, direktor DZ Podgorica. Podsjećajući na značaj angažovanja svih aktera koji su učestvovali u ovom programu, te cilj nikada dovoljne edukacije populacije, dr Kavarić je istakao da je riječ o uspješnoj kampanji koja ima za cilj da pruži trasu za održivi projekat preventive javnozdravstvenih prob­lema tipa kancerogenih oboljenja, koja su najučestalija, i problema koji se tiču svakodnevnog rada izabranog ljekara. On je, takođe, skrenuo pažnju na potrebu za uključivanjem predstavnika svih udruženja pacijenata u ovakve akcije.

U ime Ministarstva zdravlja Crne Gore, jednog od zastupnika izrade ovog edukativnog materijala, prisutnima se obratila prim. dr Jadranka Lakićević, zamjenica ministra zdravlja. Ona je podsjetila na relevantne statističke podatke o učestalosti rijetkih tumora gastrointestinalnog i neuroendokrinog sistema, kao i na problem otežane dijagnostike i kašnjenja u liječenju. -Edukacija u oblasti prevencije, zajednički je zadatak svih – istakla je ovom prilikom dr Lakićević.

RIJETKI NEUROENDOKRINI TUMORI – NET

Neuroendokrini tumori, kao tumori ćelija endokrinog sistema koje su raspoređene po cijelom organizmu, predstavljaju izuzetno veliku opasnost po zdravlje pacijenta. Budući da je tek u posljednjih tri decenije uočen značaj njihovog ranog otkrivanja i liječenja, petostruko je povećan i broj dijagnostikovanih slu­čajeva. Sa incidencom od 2.5 na 100.000 i prevalencom od 4.5 na 100.000, rijetki tumori neuroendokrinog sistema nose izuzetno veliki maligni potencijal. Brojni su problemi u njihovom ot­krivanju. Uprkos činjenici da se mogu pojaviti kao funkcionalna oboljenja, tj. oboljenja sa simptomima koji ukazuju da nešto u organizmu nije u redu, znakovi njihovog prisustva veoma su raznovrsni i skoro da ne postoje pravila po kojima bi se moglo egzaktno donijeti pretpostavka o postojanju određenog tipa tumora. – Jedan simptom može biti zajednički za više tumora, ili pak jedan tumor može da ima brojne simptome i sindrome: dijareja, abdominalni bol, bolesti srca itd. – objasnila je dr Olivera Bošković, jedna od autorki promovisanih brošura. Put njihove dijagnostike stoga je najčešće dugoročan, što predstavlja dodatnu opasnost za neometanu progresiju bolesti i izostanak pravovre­mene ljekarske intervencije.

– Glavna karakteristika ovih tumora je da oni najčešće sporo rastu i da u trenutku otkrivanja često imamo prisustvo metastaza: regionalne ili u jetri – navela je dr Bošković. Ukazujući na specifičnost sintetisanja peptina u funkcionisanju rijetkih tumora neuroendokrinog sistema, ona je opsežno prikazala i načine dijagnostičkog i terapijskog djelovanja. Prema podacima koje je prikazala, 2/3 pankreatičnih neuroendokrinih tumora čine karcinoidni tumori, a 1/3 svih GIST/NET rijetkih tumora čine pankreasni tumori.

Ilustrujući svoje izlaganje reprezentativnim prikazima ovih oboljenja, dr Bošković je opisala i biohemijske pokazatelje prisustva bolesti o kojima ljekari primarnog sistema zdravstvene zaštite posebno treba da vode računa. Vrijednosti hromobramina A, pethidroksi sirćetne kisjeline, enulaze, glikemije, mogu biti važni pokazatelji prisustva oboljenja u vezi sa kojima je potrebno sprovesti hitnu ljekarsku intervenciju. Ono što je dr Bošković navela kao izuzetno značajno u procesu liječenja jeste organizovanje multidisciplinarnog tima koji sačinjavaju pacijent, izabrani ljekar, endokrinolog, gastroenterolog, hirurg, patolog i onkolog. U zavisnosti od načina njihovog funkcionisanja, moguće je govoriti o uspjehu terapije – bilo da je riječ o pravovremenom sprovođenju hirurške intervencije odstranjenja tkiva tumora, bilo da je riječ o sprečavanju učestale pojave simptoma bolesti, bilo o terapiji bola ili, uopšte, poboljšanja kvaliteta života pacijenta.

GIST – RIJETKI TUMORI GASTROINTESTINALNE ZONE

Gastrointestinalni tumori su mezenhimalni, tumori mekog tkiva. Incidenca pojave rijetkih tumora ove lokalizacije kreće se u rasponu od 1,1-2 do 100.000 osoba. Češće se javljaju kod osoba muškog pola, a prosječna starost pacijenata je oko 60 godina. Ukazujući na ove podatke, dr Brigita Smolović, autorka brošure o gastointestinalnim rijetkim tumorima, na promotivnom skupu u Podgorici objasnila je i da oni čine manje od 3% ukupnog broja tumora ovog trakta. Poboljšanje u dijagnostici evidentno je, kako je navela, od 1992. godine. Sve do tada, oni su otkrivani tek sporadično i po pravilu – u vrijeme kada je prekasno za primjenu hirurške intervencije. U praksi su, kako je navela dr Smolović, opisani i slučajevi prisustva tumora veličine 40 cm. Imajući u vidu činjenice da 1/3 ovih tumora pokaže malignost prije postavljanja dijagnoze, te da 1/3 čine asimptomatske promjene, ne može se reći ni da je u savremenoj medicini ovaj problem riješen. Lokalizacija i trenutak otkrivanja bolesti, umno­gome određuju tok cijelog procesa. Najčešće se javljaju tumori želuca – 50-70% – i tumori tankog crijeva – 25-30%. – Svi oni imaju jako nepredvidljivo biološko ponašanje, svi su jako potenci­jalno maligni – istakla je pored ostalog dr Smolović.

Govoreći o tehnologiji dijagnostikovanja, ona je detaljno opisala principe po kojima funkcionišu endoskopska biopsija, endoskopska ultrasonografija i perkutana biopsija vođena skenerom. Pored ostalog, bilo je govora i o novijim tehnikama, MSCT i MRA metodi, te našem sistemu trenutno nedostupnoj primjeni bežične video kapsule. Imajući u vidu opisano, moguće je zaključiti da za sada ipak ne postoji metoda koja sobom ne nosi i rizik za ozljeđivanje tkiva tumora, što je izuzetno opasno za progresiju bolesti.