Osim napretka u medicini unaprijediti i shvatanja

0
541

Svi ti oblici sekundarne prevencije predstavljaju jednostavne preglede koji bi svi trebalo da obave. Svaka žena bi trebalo da redovno radi papa test. Potrebno je uključiti što veći broj žena u „screening“ programe za mamografiju, koja se bazira na pacijentkinje koje nemaju nikakvih tegoba. U 40. godini se radi bazična mamografija, a filmovani zapis se pravi svake dvije godine i prate se određene promjene ukoliko ih ima.

U Americi je prije više od 10 godina predstavljen lijek za žene sa visokim rizikom obolijevanja od karcinoma dojke. Studija oko učinkovitosti je rađena sa 13 175 žena, a ubrzo je prekinuta jer su rezultati brzo bili očigledni pa je lijek kao hemioprevencija pušten u promet.

Mastektomija kao vid sekundarne prevencije je nešto što se radi već 20 godina, a posebno je popularna u Engleskoj. Zbog određenih faktora rizika se i potencira planiranje porodice i rađanje djece u nekom prikladnijem dobu.

Karcinom debelog crijeva se može rano dijagnostifikovati jednostavnim testom. Pacijenti se mogu obratiti doktoru nadležnom za skrining u DZ Danilovgrad.

Prevencija obuhvata i borbu protiv pušenja koja bi trebalo da bude bespoštedna kako bi se što više uticalo na smanjenje pušenja. Ohrabrujuće rezultate na ovom polju pruža primjena niskodozažnog CT ali još nije ustanovljeno koliko često raditi preglede kao i koliko je metoda skupa u odnosu na metodu prestanka pušenja.

Problem je što danas posvećujemo malo pažnje nekim stvarima, doktori sve češće tumače papire, a ne pacijentovo opšte stanje. Takođe, pacijenti se često edukuju preko interneta na raznim forumima i uvijek usvoje ono što bi im u tom trenutku najviše odgovaralo.

Internet medicinai alternativna medicina su po mom  mišljenju dvije najveće zablude i stranputice savremene onkologije.

Potrebno je razbiti predrasude o tumor markerima koje postoje godinama, a neadekvatno korišćenje nam otežava rad. Tumorski markeri koliko god bili senzitivni i specifični  nemaju vrijednost u otkrivanju bolesti, već samo služe za praćenje evolucije stanja i u već otkrivenoj bolesti. Nemamo PET CT, koji je dobar, ali svakako nije svemoćan. Sve pacijente koji imaju pravu indikaciju za ovu pretragu već godinama šaljemo na pregled u Istanbul i Beograd., Imamo posebne magnete dojke i više nije neophodno da šaljemo pacijente u Kamenicu kako smo to do skoro radili.

POČETAK BOLESTI

Maligna oboljenja nastaju tako što dolazi do genetskih poremećaja ili poremećaja funkcija pojedinih gena. Ponekad postoji i pojačana funkcija gena koji unapređuju rast ćelije ili pak gube sposobnost da suprimiraju patološki rast. Jednostavno, nastaje gubitak osjećaja za prirodnu smrt ćelije. Tako dolazi do gubljenja oblika ćelije. Nastaje poremećaj njenog metabolizma, ponašanja i reprodukcije. Oslabe ili se poremete svi nivoi imuniteta i tako nastaje bolest.

Danas su maligna oboljenja u velikoj mjeri svedena na nivo hroničnih oboljenja, poput dijabetesa ili srčanih oboljenja. Gledano sa te strane sve više je ljudi koji dugo žive i nakon otkrivanja bolesti ili se uspješno liječe uz adekvatnu terapiju tako da ne postoje neizlečive bolesti, nego neizlečivi pojedinci.

Današnje stanje u borbi protiv malignih oboljenja počinje od prevencije, a napreduje što preciznije dijagnostike i kvalitetene terapije pa sve  do palijativne njege ukoliko se dođe do nekih terminalnih faza obolijevanja.

LIJEČENJE

Osim već dobro poznatih metoda liječenja hemio, hormonoterapijom i bisfosfonatima sve više se posvećuje pažnja razvoju histopatloških i molekularnih tehnologija koje daju ogroman doprinos uspješnoj kliničkoj praksi. Današnja medikamentozna terapija je na nivou mikrofarmakologije. Rade se analize pojedinih egzona, određenih mjesta na genima i tačno se može otkirti da li postoje određene mutacije na genu i da li će lijek na to da djeluje.

Ciljane, target terapije su pojačale optimizam u liječenju jer daju odlične rezultate. Ali …Uvijek postoji „ali“. One su propraćenje najčešće značajnim promjenama na koži, noktima,opštem stanju pacijenta. U liječenju uvijek moramo uzeti u obzir što bolju ravnotežu između kvaliteta i dužine života odnosno približiti uglove gledanja pacijenta i njegovog ljekara na (ne) prihvatljivost neželjenih efekata ciljanih terapija. Obavezni smo imati na umu da ove ciljane terapije najčešće traju mjesecima pa i godinama a da bolesnik koji ih prima za to vrijeme treba što normalnije da živi.

Postoje i specijalni testovi koji mogu napraviti veoma tačnu procjenu u kom procentu je vjerovatnoća da se karcinom dojke vrati. Ove analize nam govore o tome da li oboljeli treba da prima hemioterapiju ,čak određuju i vrstu hemioterapijskog protokola koji treba primijeniti.. Hirurgija je nešto što je  najčešće nezaobilazno u onkološkoj terapiji. Činjenica je da je hirurgija u nekim oblastima dostigla svoj maksimalan domet. Tim prije i tim veći značaj u liječenju oboljelih ima  korišćenja  specijalnih radioterapijskih 3D tehnika, direktna primjena  otvorenih izvora zračenja u oblasti ginekološke,plućne, digestivne i urološke onkologije kao i primjena radioterapije kod tumora mozga  u svrhu „isjecanja tumora“ bez oštećivanja zdravog tkiva regije u kojoj se nalazi. Kod karcinoma štitaste žlijezde i karcinoida ogroman značaj u liječenju  ima primjena radioaktivnih nukleida. Terapija boli je kod koštanih metastaza gotovo sinonim za palijativnu zračnu terapiju.

Ono što u Crnoj Gori otežava borbu protiv ovih oboljenja je nepostojanje nacionalnog registra. Takođe, kliničke studije su ono čemu kao mala zemlja  nismo dorasli. S obzirom na broj stanovnika i broj oboljelih ne možemo da se uključimo u tu vrstu istraživanja putem kojih bismo imali priliku da dobijemo ultraskupe ljekove. I one terapije koje se koriste kod nas su prilično skupe, iako se pacijentima tako ne čini jer ljekove koje dobiju na knjižicu smatraju besplatnim.

Te „besplatne“ terapije koje FZ CG obezbjeđuje osiguranicima koštaju nakada hiljadama eura samo  na mjesečnom nivou.

Svakako da se ljudsko zdravlje ne mjeri novcem, ali u materijalnom smislu put do izliječenja je veoma skup.

 

KVALITETNA NJEGA PACIJENATA

Ono što nedostaje Crnoj Gori, a i regionu su hospisi. To su ustanove u kojima pacijent dobija sveobuhvatan tretman u krajnjim fazama bolesti. Pacijentima i rodbini je jednako važno da se kvalitet života i dostojanstvo očuva i u poslednjim trenucima. Posebno se naglašava značaj fizikalne,socijalne,profesionalne,antidolorozne i psihološke podrške i rehabilitacije. Osim kvalitetne njege neophodno je pacijentima omogućiti što efikasniju eliminaciju bola koji je naš najveći neprijatelj. Mi  još uvijek nemamo kliničkog psihologa koji bi radio na psihološkoj podršci oboljelim.

Mora se obezbjediti podrška Ministarstva zdravlja CG kao i klubova i NVO,odnosno najšire drušvene zajednice  što je veoma bitno za osnivanje i održanje jednog hospisa. Osim kvalitetne njege neophodno je pacijentima omogućiti što efikasniju eliminaciju bola koji je naš najveći neprijatelj.

Nije zdravlje nešto najdragocjenije i najvrijednije što imamo, zdravlje je jedino što nam je dragocjeno i vrijedno!

 

 

Piše: Prim. dr Nada Cicmil Sarić

Medikalni onkolog sa Klinike za onkologiju u Kliničkom Centru Crne Gore

Predavanje, American Corner, Podgorica