Proljeće je “ekskluzivno” doba za nastanak polenske alergije jer većina trava cvijeta u proljeće i tako dovodi do pravog polenskog udara na djecu (a i odrasle) koja su alergična na polen.
Polenska kijavica nastaje zbog alergijske reakcije u nosu djeteta – alergijski rinitis. Kod neke djece imuni sistem ne funkcioniše kako treba jer se bori protiv bezopasnih supstanci, u ovom slučaju POLENA, što ima za posljedicu reakciju koja se odigrava na samoj sluznici nosa. Stvaranje ANTITIJELA koje proizvodi predisponirani dječiji imuni sistem, da bi se odbranio od polena kao uljeza, manifestuje se otokom sluznice nosa, koja počinje da luči providan, ljepljiv sekret. Djeca koja su alergična na polen lako se prepoznaju, često kijaju u salvama, nosic im obilno curi (stručno rinoreja), imaju nazalni svrab pa često trljaju nosic koji može biti i zapušen, a vrlo često imaju i curenje niz zadnji zid ždrijela, odnosno niz grlo – tzv. postnazalni drip. Roditelji treba da znaju da ovakva djeca nemaju povišenu temperature sem ukoliko nijesu pride zaradila neki od virusa. Daleko rjeđe se dešava da djeca koja imaju polensku kijavicu mogu da počnu da kašlju u napadima da “sviraju” dok dišu i tada postoji realna mogućnost da imaju i alergijsku astmu, koja je mnogo opasnija od polenske kijavice.
Na osnovu kliničke slike postoje BLAGE, UMJERENE I TEŠKE polenske kijavice. Mogu se javiti i prije druge godine života a najveću učestalost imaju u školskom uzrastu. RODITELJI OBRATITE PAŽNJU na simptome učestalog kijanja, curenja nosa, zapušenog nosa, osjećaja peckanja, svraba, crvenila nosa, suzenja očiju. Slični simptomi se javljaju i kod prehlade, bronhitisa, a ako traju duže od sedam dana i javljaju se u isto doba godine vjerovatno se radi o alergijskoj reakciji. Zato se javite što prije pedijatru, jer polenska kijavica je vrlo podmukla bolest, koja može ponekad da da ozbiljne komplikacije, kao što je upala sinusa, stvaranje nosnih polipa, glavobolja… Komplikacije je moguce izbjeći samo ako je sprovedena adekvatna terapija – ne potcjenjujte alergijski rinitis.
SVI NAVEDENI SIMPTOMI utiču na kvalitet djetetovog života, naročito kod teže kliničke slike, ta djeca lošije spavaju, imaju glavobolje, slabije su raspoložena, žale se na svakodnevni umor, popuštaju u školi.
Dijagnoza – svaki dobro edukovan pedijatar može postaviti dijagnozu alergijske kijavice izazvane polenom. Koji je polen u pitanju zna se poslije alergoloskog ispitivanja.
U liječenju ALERGIJSKE KIJAVICE koriste se PREVENTIVNE MJERE I TERAPIJA.
Preventivne mjere podrazumijevaju izbjegavanje alergena ako je to moguće, poboljšanje uslova životne sredine, nekada i promjena sredine u kojoj živimo, izbjegavati nagle promjene temperature, velike fizičke napore, duvanski dim. Treba posebnu pažnju obratiti na higijenu nosa, potrebna su svakodnevna ispiranja fiziološkim rastvorom. Terapijski postupci su primjena ljekova i imunoterapija. Od ljekova se koriste ANTIHISTAMINICI… koje vam je naravno propisao pedijatar, a ako oni ne pomognu sljedeci korak su KORTIKOSTEROIDNI PREPARATI za LOKALNU UPOTREBU u vidu sprejeva (nazalno se daju). Kombinacija antihisatminika i lokalnih kortikosteroida RJEŠAVA DJETE NEPRIJATNIH TEGOBA.
Specifična imunoterapija (SIT), ili alergijska vakcinacija (ranije hiposenzibilizacija) je etiološki način djelovanja. Ona se primjenjuje kada je prisutna tzv. monosenzibilizacija . To znači da postoji preosetljivost samo na jednu grupu polena ili na jedan permanentni alergen. Vrlo dobri rezultati imunoterapije postižu se nakon sprovedene imunoterapije; kod većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju i prorjeđuju, a kod nekih bolesnika gotovo nestaju. Radi se o unošenju alergena na koji je osoba preosetljiva na drugačiji način (potkožnim injekcijama), ono što se inače unosi kada nastaje alergijska reakcija (udisanjem). Organizam tada stvara blokirajuća antitijela, a uključuju se i drugi zaštitni mehanizmi, te je pri ponovljenom susretu s tim alergenom alergijska reakcija manja. Bolesnik razvija toleranciju na alergen koji mu stvara tegobe. Ranije se koristio subkutani način aplikacije alergena tokom postupka imunoterapije. Danas se zna da primjena alergena ispod jezika u usnu šupljinu (sublingvalna hiposenzibilizacija) daje jednako dobre rezultate, s velikom prednošću što sublingvalnom primjenom nema potencijalnih opasnih sistemskih alergijskih reakcija. Takođe se u svijetu intenzivno radi na razvoju ostalih načina aplikacije alergena, te je napravljena oralna imunoterapija (u tabletama), koja će se uskoro početi učestalo primjenjivati. Za sada postoje tablete samo za specifičnu imunoterapiju na polen trava.
KOD DJECE KOJA SU ALERGOLOSKI OBRAĐENA NE TRBA ČEKATI cvijetanje POLENA I POJAVU TEGOBA već, u dogovoru sa vasim pedijatrom, započeti terapiju antihistaminicima, što bi trebalo da spriječi bolest.
Prema novijim podacima iz literature, 500 milona ljudi u svijetu ima alergisjki rinitis, a od toga 200 miliona (oko 40%) su djeca.
Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar
Opšta bolnica Nikšić
Dodajte komentar