Predijabetes- stanje ili bolest?

Prije nego što se dijabetes tipa 2 razvije, kod većine ljudi se javlja tzv. stanje predijabetesa. To je faza u kojoj je vrijednost glukoze povišena u odnosu na normalnu, ali je još uvijek ispod nivoa dovoljnog da bi se dijagnostikovao dijabetes. Upravo ta faza značajna je jer se pojava dijabetesa može odgoditi ili čak izbjeći ako se znatno promijene navike, a najveći broj ljudi je prolazi i ne znajući da im je nivo šećera povišen.

Istraživanja pokazuju da se kod većine osoba u predijabetesnom stanju dijabetes tipa 2 razvija u roku od 5 do 10 godina. Ovo znači da bi redovna jednogodišnja kontrola (sistematski pregled koji uključuje kontrolu krvi), bila sasvim dovoljna da se na vrijeme prepozna predijabetes. Kada se na pregledu posumnja u probleme sa šećerom, ljekar procjenjuje dalju proceduru i pacijent se može podvrgnuti testu opterećenja glukozom. Posebno

je bitno naglasiti da se hronične komplikacije dijabetesa na krvnim sudovima i nervima, bubregu, oku i drugim organima, u fazi predijabetesa mogu razviti gotovo istom brzinom kao i kod osoba već oboljelih od dijabetesa.

Faktori rizika za predijabetes i dijabetes:

– Starost – više od 40 godina,

– Način života,

– Ranije povišen nivo šećera u krvi,

– Lično zdravstveno stanje – posebno utiče povišen krvni pritisak (iznad 130/80mmhg),

– Prisustvo dijabetesa u toku trudnoće ili rođenje djeteta sa porođajnom težinom većom od 4,5 kg,

– Povišen nivo lošeg – LDL holesterola i triglicerida,

– Sindrom policističnih ovarijuma,

– Ranija pojava oboljenja u porodici – nasljedno opterećenje.

Iako ljekari ponavljaju da bi svaka odrasla osoba trebalo jednom godišnje da obavi sistematski pregled, predijabetes se uglavnom otkriva tek pet godina nakon pojave. Nažalost, u tom stanju je moguće biti i bez simptoma, ali ne i bez rizika. Mnogi misle da samo dijabetes šteti organizmu, ali podaci pokazuju da i ovo stanje, ako se ne preduzmu mjere i promijeni način života, znatno povećava rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

Dijabetes tipa 2 može se spriječiti ili odložiti, prije svega promjenama ishrane i fizičkom aktivnošću, a ako se i ne spriječi, može se, u svakom slučaju, kontrolisati. Kontrolisati dijabetes znači održavati nivo glukoze jer u protivnom dolazi do razvoja akutnih ili hroničnih komplikacija koje mogu biti fatalne po pacijenta.

Dijabetes je danas vodeći uzrok oštećenja bubrega, sljepila i amputacija koje nijesu posljedica trauma. Nažalost, dijabetesu se najčešće kasno postavi dijagnoza (procjenjuje se daje period od pojave bolesti do uspostavljanja dijag­noze duži od pet godina). Ovo je veoma važno, jer do tog perioda kod većine oboljelih nastu­paju nepovratna  oštećenja. U kojoj god fazi se dijabetes otkrije, promjenama načina života moguće je bitno usporiti posljedice, a što se ranije bolest otkrije, posljedice će biti manje štetne.

 

Piše: dr Branka Gogić Dom zdravlja, Bijelo Polje